Od 1. siječnja iduće godine na snagu stupaju izmjene Zakona o minimalnoj plaći, novi zakoni o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, o reviziji, o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, o uslugama u turizmu, kao i niz podzakonskih propisa.
Iz Ministarstva financija su krajem prošlog tjedna najavili da 2018. donosi daljnja porezna rasterećenja građana i poduzetnika u ukupnom iznosu između 1,1 i 1,2 milijarde kuna. Tako se s osnova promjena u sustavu PDV-a očekuje porezno rasterećenje od oko pola milijarde kuna, od promjena u sustavu poreza na dohodak oko 266 milijuna kuna, a od promjena u oporezivanju nabave automobila oko 450 milijuna kuna.
Minimalna plaća 
S početkom iduće godine minimalna plaća u Hrvatskoj iznosit će 3.439 kuna u bruto iznosu, odnosno u neto iznosu 2.752 kune. To je povećanje minimalne plaće za pet posto, odnosno za 163 kune bruto i 131 kunu neto, tako da će ona od iduće godine iznositi 43 posto prosječne plaće.
Nova minimalna plaća, zamjećuju računovodstveni stručnjaci, počet će se obračunavati za siječanj, što znači da će se isplaćivati u veljači.
Zakonske su izmjene precizirale i da u minimalnu plaću ne ulaze povećanje za prekovremeni, noćni i rad nedjeljom, rad blagdanom ili drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi.
Po podacima Ministarstva rada i socijalne skrbi, u 2016. minimalnu je plaću primalo 76.400 radnika, a riječ je uglavnom o zaposlenicima u radno intenzivnim djelatnostima, kao što su tekstilna, kožarska i slične industrije.
Kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima predviđeno je da se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto, čime bi i davanja poslodavaca na minimalnu plaću bila manja za 103,85 kuna odnosno troškovi bi im bili smanjeni s 3.893,47 kuna na 3.735,62 kune. Uvjet za tu mjeru je da poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci.
S obzirom na te kompenzacijske mjere, zdravstvo će, kako se procjenjuje, ostati bez 250 milijuna kuna, no ministar zdravstva Milan Kujundžićpočetkom prosinca je izjavio kako mu je obećano da zdravstvo neće ostati bez tog novca.
Prihod od poreza na dohodak 
Prihod od poreza na dohodak, uključujući i prihod od tog poreza po osnovi kamata na štednju, od 2018. će u cijelosti ići lokalnim jedinicama, predviđa novi Zakon o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Prema novoj raspodjeli općine odnosno gradovi u ukupnom prihodu od poreza na dohodak sudjelovat će sa 60 posto, županije 17 posto, udio za decentralizirane funkcije je 6, a za fiskalno izravnanje 17 posto. 
Procjena fiskalnog efekta novog zakona je oko 1,4 milijarde kuna, izjavio je ministar financija Zdravko Marić predstavljajući zakonske novine. 
Ako neka lokalna jedinica zbog novih zakonskih pravila bude u nepovoljnijem položaju odnosno ako joj prihodi zbog toga budu manji nego do sada, država će kompenzirati to smanjenje. Predviđeno razdoblje za kompenzacijske mjere je pet godina - izravno iz državnog proračuna manjak bi se u potpunosti kompenzirao 2018., 2019. i 2020. godine, 2021. kompenzacija bi bila 60 posto, a 30 posto u 2022.  
Porezno rasterećenje
Prema najavama iz Ministarstva financija, već ranije donesene zakonske izmjene u sustavu PDV-a, podzakonski akti vezani uz porez na dohodak te promjene u sustavu trošarina na automobile u 2018. će građanima i poduzetnicima donijeti daljnja porezna rasterećenja. 
Naime, još krajem 2016. godine usvojene izmjene Zakona o PDV-u predvidjele su da se s početkom 2018. prag za ulazak u sustav PDV-a podiže s 230 na 300 tisuća kuna.
Uz to, poduzetnici će imati i dodatne pogodnosti prilikom nabave ili najma automobila. Poduzetnici u sustavu PDV-a imat će mogućnost odbiti 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz nabavne vrijednosti do 400.000 kuna po jednom automobilu. 
U skladu s podizanjem praga za ulazak u sustav PDV-a od početka 2018. podiže se i prag koji obrtnicima i drugim izjednačenim djelatnostima omogućuje da izaberu paušalno oporezivanje dohotka te će i za njih taj prag biti podignut s 230 na 300 tisuća kuna.
Uvjete za paušalno oporezivanje sada ostvaruje oko 27.000 obveznika uglavnom obrtnika, a s podizanjem praga u tom bi sustavu moglo biti njih 30.000 više.
Sezonski radnici
S početkom 2018. na snagu će stupiti i neke odredbe Zakona o porezu na dohodak usvojene u paketu porezne reforme krajem 2016. Tako će od iduće godine biti sužen krug uzdržavanih članova obitelji za koje građani obveznici poreza na dohodak mogu ostvariti poreznu olakšicu.
Uzdržavanim članovima obitelji smatrat će se tako djeca, roditelji i bračni drugovi (kao i izvanbračni drugovi, životni partneri i neformalni životni partneri), djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik skrbnik. Porezna se olakšica, pak, više neće moći dobiti za roditelje bračnog druga, bake i djedove, unuke i praunuke, maćehe ili očuhe, bivše bračne drugove za koje porezni obveznik plaća uzdržavanje.
Novina je od početka iduće godine i dostava porezne kartice elektroničkim putem radniku ili neposredno poslodavcu uz suglasnost radnika, piše Slobodna Dalmacija.

Do sada je za svaku promjenu podataka u poreznoj kartici trebalo osobno doći u ispostavu Porezne uprave i dostaviti potrebne podatke primjerice o uzdržavanim članovima, promjeni prebivališta ili uobičajenog boravišta, dok će se od iduće godine to moći dostavljati elektroničkim putem. Promjene će tako moći prijavljivati poslodavci koji su korisnici ePorezne, a bit će to moguće i izravno putem sustava e-građani.
Svi građani koji na svojim poreznim karticama imaju upisane osobe koje se po novome više neće smatrati uzdržavanim članovima imat će rok od mjesec dana, do kraja siječnja 2018., da to isprave u poreznim karticama.
Novine u sustavu poreza na dohodak donose i izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje će, procjenjuju u Poreznoj upravi, za porezne obveznike značiti rasterećenje u iznosu od oko 266 milijuna kuna. 
Važna je novina tog podzakonskog propisa da se trošak smještaja i prehrane sezonskih radnika više neće smatrati dohotkom od nesamostalnog rada. 
Također, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada od početka iduće godine neće se smatrati ni bezalkoholni topli i hladni napici koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena. Izmjenama Pravilnika je kod određivanja plaće u naravi, kao što su primjerice bonovi ili drugi darovi, prag za određivanje godišnjeg iznosa podignut sa 400 na 600 kuna.
Manja davanja za kupnju automobila
Uz izmjene u sustavu PDV-a koje će poduzetnicima omogućiti olakšice prilikom nabave automobila, i građani će od iduće godine plaćati manja davanja državi prilikom kupnje rabljenih vozila, a najavljeno je to i za nabavu novih automobila.
Naime, Sabor je u prosincu izmijenio Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, čime je trošarina za kupnju rabljenih automobila zamijenjena upravnom pristojbom.

Više pročitajte OVDJE.