Riječ je o registru koji je Hrvatska udruga banaka pokrenula 2004., u svibnju prošle godine stavila izvan snage zbog usklađivanja s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka u Europskoj uniji, a sada ga, prema nepotvrđenim najavama, kani uspostaviti sredinom iduće godine.

Službenu potvrdu vraćanja na scenu Registra obveza po kreditima jučer nije bilo moguće dobiti ni u Hrvatskoj udruzi banaka, ni u najvećim poslovnim bankama koje su među osnivačima tvrtke HROK koja je upravljala istoimenim registrom do privremene obustave, a sada bi to ponovo trebala činiti. Ipak, dio banaka koje je Jutarnji kontaktirao podržao je povratak HROK-a u punu uporabu. 

- Stav Erste banke je da bi dugoročno gledano, iako dosad nismo primijetili negativne trendove u procjeni kreditnog rizika, pronalazak optimalnog rješenja za nastavak rada HROK-a u punom opsegu, bio u interesu svih uključenih strana na tržištu - poručeno je iz Erste banke.

Glavni kriteriji dužnika da bi ga se stavilo na crnu listu su dospjeli dug veći od 750 kuna i(li) kašnjenje plaćanja duga od 61 dan ili dulje od toga. Među podacima koje banke razmjenjuju o klijentu na crnoj listi su i eventualna prodaja njegovih potraživanja, tužbe podnesene protiv njega, ukupno stanje dospjelog, ali i nedospjelog duga. S druge strane, u kreditna izvješća dužnika ne ulaze podaci o njegovoj eventualnoj štednji u bankama.

Građanin uvršten na crnu listu može, prema pravilnicima banaka o HROK-u, zatražiti potpunu zabranu korištenja njegovih podataka u sustavu HROK-a, ili ograničenje korištenja dijela podataka, kako kod poslovne banke čiji je klijent, tako i kod Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP). Podnositelj zahtjeva, prema pravilnicima, mora dokazati da legitimni razlozi za brisanje podataka nadilaze legitiman interes banaka za njihovo prikupljanje i razmjenu s drugim bankama.

Suočena s upitima građana o zakonitosti razmjene podataka među bankama o njihovim klijentima, AZOP je dao obvezujuće mišljenje prema kojem banke mogu razmjenjivati podatke o svojim klijentima ako se ispuni jedan od šest uvjeta predviđenih GDPR-om. Neki od uvjeta su da klijent banke mora dati pristanak na uvrštenje u HROK te da je obrada njegovih kreditnih obveza kod drugih banaka potrebna za odobravanje ili ispunjavanje ugovora o kreditu.

Najava vraćanja u optjecaj Registra obveza po kreditima dolazi u trenutku kada se s raznih strana upozorava na rast potrošačkog kreditiranja, na što je u posljednjim preporukama za našu zemlju ukazao i Međunarodni monetarni fond, preporučivši uspostavu što preciznije evidencije o zaduženosti građana. Mnoge je iznenadila spomenuta ocjena MMF-a, u čijim je ranijim osvrtima domaći bankarski sektor redovito ocjenjivan kao faktor stabilnosti hrvatskoga gospodarstva.