BIVŠI POMORAC S BOURBONA 'Ukoliko se ništa ne skriva trebali bi javno objaviti docking report'

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: facebook
Dok javnost, obitelj i prijatelji šibenskog kapetana Dina Miškića, i s druge strane obitelji ostalih članova posade broda „Bourbon Rhode“ koji su nestali nakon potonuća, očekuju nove vijesti o akciji potrage i spašavanja, portal Pomorac.hr porazgovarao je s jednim od bivših pomoraca s kompanije Bourbon Offshore kako bi doznali još informacija vezanih za stanje kompanije.

Pomorac s 32 godine pomoračkog staža, koji je šest godina bio kapetan na PSV i DSV brodovima te kompanije, htio je ostati anoniman, a uz što je bio kapetan radio je i u uredu za istu kompaniju godinu dana, piše Pomorac.hr.

Vezano za cijelu situaciju koju cijela hrvatska i svjetska javnost prati oko spašavanja „Bourbon Rhodea“ znamo da je kompanija u financijskim problemima. Možete li nam reći kakvo je vaše saznanje, budući da ste dugo godina bili kod njih?

- Kao i većina pomorskih tvrtki koje se bave podrškom odobalnim naftnim poljima i Bourbon je bio pogođen ovom krizom, možda i teže od drugih jer kompanija je u razdoblju od 2007. do 2013. imala agresivnu politiku ekspanzije firme. Sa 40-ak, 50-ak brodova oni su u par godina skočili na pet stotina plovnih jedinica, što malih surfera, što brodova za putničko-teretni transfer, a pedeset posto flote je bilo AHTS, PSV i MPSV jedinica. U support segmentu su se jako raširili. U početku su krenuli iz Marseillesa kao Surf i onda su se kasnije širili akvizicijama i osnivanjem drugih branši. Otvarali su urede prvo u Švicarskoj pa u Ukrajini, Baltiku, a i na Filipinima su imali svoju crewing agenciju. Zatim su otvorili Bourbon Offshore Middle East i stvarno su svojevremeno imali puno branši. Godine 2013. su zbog sporosti plaćanja velikih (proincipal) klijenata imali su problema s cash flow-om. Oni su zarađivali, no klijenti su dosta sporo plaćali i stvorilo im se dosta dugova prema dobavljačima i serviserima i zato su se danas našli u jednoj, prilično ružnoj situaciji. Nakon što su brodove gradili koristeći kredite zbog cash flow problema da bi financirali operacije te su iste brodove prodavali kineskoj investicijskoj banci kojoj su sad dužni. Prodavali su ih pa ih ponovno uzeli pod leasing, mislim na 20tak godina, koji onda nisu uspijevali otplaćivati i danas imaju mnogo problema na sudu u Francuskoj zbog tog duga. Samo prema toj jednoj kući Bourbon ima preko 800 milijuna dolara duga, a tu su i dva kreditora – dvije banke od kojih je jedna iz Hong Konga, a druga je Standard & Chartered. Danas je kompanija tim trima kreditorima dužna 1,7 milijardi dolara.

Još uz to se protiv Bourbona u Francuskoj vodi sud zbog koruptivnih radnji koje su radili u Africi. Naime, negdje 2012/2013 je u Francuskoj na aerodromu uhićen jedan od njihovih lobista s kovčegom punim novaca koji su mu preostali od potplaćivanja poreznih službenika u Nigeriji. Ulovili su ga s pola milijuna dolara! Dokazali su kasnije, a i on je sam priznao, da je za 4 milijuna dolara podmitio neke nigerijske carinske i porezne službenike koji su za te novce otpisali Bourbonu par desetaka milijuna dolara koliko su trebali platiti porez. Sličnu poslovnu politiku su imali u Kamerunu i Gabonu i radi tih stvari se protiv njih vodi postupak na francuskom sudu.

Francuzi su protiv bivšeg predsjednika Uprave, Christiana Lefèvrea, podigli istragu zbog utaje poreza, odnosno Bourbon je Lefèvreu isplaćivao bonuse preko neke tvrtke u kojoj su samo Lefèvre i njegova kćer bili zaposlenici. To su im bili jedini prihodi i kroz pet godina su primili nekih 1,5 milijuna dolara bonusa.

U međuvremenu su se pozatvarale tvrtke na Baltiku i Ukrajini, a tvrtka Bourbon Greenmar iz Švicarske je prebačena na Mauricijus. Ta je tvrtka radila crewing i technical management za „Bourbon Rhode“ i bivše Bourbon Greenmar brodove.

Da li smatrate da će, s obzirom na stanje u kojoj se Bourbon nalazi, tvrtku preuzeti Kinezi?

- Po meni je to neizbježno. Ne vjerujem da će se Kinezi tako lako odreći svog duga i oni su to zatražili. Rekli su da će preuzeti ostatak duga, ali da Jacques de Chateauvieux više ne može imati ništa u toj tvrtki. Koliko pratim, francuski sud sad čeka ponude za preuzimanje od drugih investitora.

Vratimo se na situaciju s „Bourbon Rhodeom“. Smatrate li da je brod potonuo zbog toga što u škveru nije napravljeno kako bi trebalo ili je nešto drugo u pitanju?

- Ne mogu špekulirati jer nemam saznanja o tome što je sve bilo na listi radova koje su oni imali prilikom dolaska. Poznato je da je kompanija htjela pripremiti brod za novi ugovor za rad u Guyani jer je ExxonMobil našao velike izvore i kreću s eksploatacijom. S obzirom da je Bourbon imao ugovor kao preferirani partner ExxonMobilea, vjerujem da su oni dobili te ugovore. Čuo sam da bi još neki brodovi trebali krenuti tamo.

Budući da sam vidio sestrinski brod „Bourbon Rhesos“ kad su došli raditi u Angolu po tome mislim da je to je bio čvrst i dobar brod, pitanje je samo kako je „Bourbon Rhode“ održavan. „Rhode“ je dugo vremena bio u Nigeriji, s nigerijskom posadom i pod nigerijskim menadžmentom. Ne želim podcjenjivati nikoga, no činjenica je da su ti brodovi puno lošije bili održavani i manje kvalitetno i vjerujem da je brod imao nekakvih posljedica nakon toga. Trebalo bi tražiti Bourbon, ukoliko oni nemaju šta skrivati, da daju u javnost docking report (dnevnu listu praćenja radova dok je brod na popravku), da se vidi s kojim defektima je brod ušao u škver, što se konkretno napravilo na brodu i u kakvom je stanju brod isplovio iz škvera preko Atlantika. To bi se moglo zatražiti i od škvera u Las Palmasu, no dio poslova je odradila posada tako da to ne bi bio potpuni uvid u ono obavljene radove i popravke. Po meni, ako Bourbon nema što skrivati, trebao bi javno dati na uvid što se trebalo i šta jest napravljeno na brodu „Bourbon Rhode“.

Mislite li da bi možda ljudi koji su dosad spašeni mogli dati bolji uvid u nedostatke na brodu?
- Ne znam što su ti ljudi bili po ranku na brodu, no vjerujem da bi sigurno od njih mogli saznati neke informacije. Ako je netko od njih časnik, mogao bi imati više uvida što je radilo, a što nije te što se događalo na brodu. Kad su krenuli na putovanje iz Las Palmasa još se nije znalo da se taj uragan formira, to je još uvijek bilo samo područje niskog tlaka. Mislim da tu nije bio nikakve namjere da se brod pošalje direktno u uragan kao što je sugerirano od strane jednog dnevnog medija. Ne vjerujem da se brod poslao namjerno u uragan da ga potope kako bi se izvukao novac od osiguranja. Mislim da jednostavno nisu imali sreće sa nailaskom uragana i još da im se vjerojatno nešto tehnički dogodilo što je utjecalo na cijelu tu situaciju. Moguće je da su svi bili pod pritiskom da brod čim prije stigne u Guyanu radi počimanja novog ugovora.

Kompanija Bourbon je nakon tjedan dana obustavila potragu iako je objavila ogromnu dobit u prvom tromjesečju 2019. godine od 350 milijuna dolara. Znači novca za nastavak potrage bi trebalo biti?

- E sad, da li su oni te novce zaradili ili nisu je upitno. Kompanija barata statistikom na način na koji njima odgovara. Ja ne mogu znati jesu li oni to zaradili ili nisu, to jedino oni znaju i njihovo računovodstvo, međutim oni uvijek prikazuju podatke koji njima odgovaraju kako bi se privukli ulagači i kako bi se povećala vjera u njihove dionice, kako bi pak dionice više vrijedile na tržištu. Takvi podaci su njima dobrodošli. Nakon ovoga s „Bourbon Rhodeom“ dogodilo se da je njihova dionica pala na tržištu i to poprilično. Njima je trebalo nešto da bi vratili vjeru u svoje dionice. Dakle, ostaje pitanje jesu li oni to stvarno zaradili ili nisu.

Više pročitajte OVDJE.

Popularni Članci