Razdoblje borbe za očuvanje dubrovačkog identiteta

Autor: dubrovackidnevnik.hr
„Tiha voda brege dere“, kaže stara hrvatska poslovica. I zaista, dubrovački puk nikada nije bio izrazito glasan, agresivan ili nepristojan, ali je uvijek znao diplomatski i kulturno izraziti svoje stavove. Prisjećajući se godine na izmaku, ona je to i bila; izražavanje stavova, potpisivanje peticija i traženje pravde i prava obilježili su 2012. godinu. Mnoga od njih su ostvarena, dok se na ostala pitanja i zahtjeve još uvijek čeka odgovor.

Prvo važno pitanje koje je dočekalo Dubrovčane jest pitanje o pristupanju Europskoj uniji. Iako su ankete koje su tjednima provodili dubrovački portali pokazivale kako je većina građana skeptična po tom pitanju, te kako ne podržavaju ulazak Hrvatske u Europsku uniju, referendum je pokazao drugačije; većina građana Dubrovačko – neretvanske županije reklo je „Da“ ulasku u EU, dok su se protiv izjasnili u Lumbardi i Župi dubrovačkoj.

Ombla i Srđ su naši!

Međutim, pitanje o pristupanju u EU nije jedino pitanje s kojim su se građani suočili u protekloj godini. Aktivna je bila i Dubrovnik regija koja je organizirala potpisivanje peticije za opstanak Dubrovnika kao administrativnog središta regije koju je potpisalo više od 6 tisuća građana. Peticija je na poslijetku predana županu Dobroslaviću, koji je rekao kako i on sam podržava njihov stav te da je to pokazao kroz svoj rad i javne istupe. Mada su potpisi sakupljani samo na području Dubrovačko – nervetvanske županije, članovi smatraju kako je stav građana jasan te se nadaju skorašnjem referendumu po istom pitanju.

Burne reakcije izazvala je najava gradnje podzemne hidroelektrane na rijeci Ombli, prilikom čega su najglasniji bili članovi udruge Zelena akcija, GONG, Transparency International Hrvatska, Pravo na grad te članovi inicijative „Srđ je naš“ koji su uputili Vladi zahtjev za odustajanje od navedene gradnje. Naime, troje od četvero nezavisnih stručnjaka smatraju kako Studiju utjecaja na okoliš za Omblu treba odbaciti, te kako je navedena izgradnja visokorizičan i neisplativ projekt; povećava se opasnost od potresa, a Dubrovnik je na izrazito rizičnoj zoni, u tajnosti se drže rezultati revizije Studije utjecaja na okoliš za Omblu, te se ne uvažava jasan stav građana. Osobito ih je razljutio stav Radimira Čačića koji je izjavio kako „Ombla ide dalje“, bez obzira što je, prema njihovim riječima, u više navrata dokazano kako se radi o neisplativom, nelegalnom i ekološki neprihvatljivom projektu.

Ponovno je zaživjelo i pitanje golfa na Srđu koje je također obilježilo proteklu godinu, a sada, na samom izmaku godine, on nikada nije bio bliže realizaciji. Glas naroda djelomično je urodio plodom, pa su smanjene početne brojke planiranih smještajnih kapaciteta za 30 posto, a povećani su javni saržaji. Međutim, građani su i dalje nezadovoljni, baš kao i arhitekti koji navode kako je navedeni projekt „nekretninski biznis koji će amputirati vitalni dio Dubrovnika“. Ankete pokazuju kako gotovo 80 posto građana želi raspisivanje referenduma po navedenom pitanju kojeg je i sam gradonačelnik za vrijeme predizborne kampanje obećao, ali je na obećanje očito zaboravio.

Najvažnije pitanje ove godine svakako je pitanje izgradnje Pelješkog mosta, a konačna odluka bit će donesena u svibnju 2013. godine. Također će se raspisati natječaj za predstudiju koja će pokazati što je od navedenog najisplativije – most, trajektna veza ili koridor. Stav građana je jasan, organizira se potpisivanje online peticije za izgradnju mosta, a rasprave na navedenu temu među dubrovačkim pukom ponovno izazivaju osjećaj odbačenosti i nepripadnosti.

Čelni Dubrovčani na optuženičkoj klupi

Općem dojmu nepripadnosti ne pridonose ni čelni ljudi grada; ovih dana donesena je nepravomoćna presuda gradonačelniku Andru Vlahušiću i njegovom koalicijskom partneru Peru Vićanu prema kojoj su krivi za aferu „Šipan“ što je izazvalo zgražanje dubrovačke javnosti. Nakon gotovo cjelogodišnjeg suđenja, Vlahušića se tereti za zlouporabu položaja i ovlasti, a Vićana za poticaj. Vlahušić je osuđen na jednu godinu, a Vićan na deset mjeseci zatvora, uvjetno tri godine. Stav javnosti, ali i čelnih ljudi je jasan – potrebno je odstupanje s položaja, no optuženi se s tim ne slažu, uvjeravajući kako su žrtve tuđih laži i kleveta.

No, oni nisu jedini koji su se našli na optuženičkoj klupi ove godine. Dubrovački HDZ-ovac Mario Šačić osumnjičen je za podvođenje manekenki, te je završio na optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Splitu zajedno s vlasnikom modne agencije „Kristina“,  Ivicom Jurišićem. Navodno su djevojke nudile seksualne usluge u hotelima, a Šačić je pomogao povezati stranog gosta s jednom od djevojaka. Oboje na slobodi čekaju presudu. Šačić se izjasnio kako s navedenim slučajem nema ništa, a Jurišić je na drugom ispitivanju priznao podvođenje.

Još jedan domaći slučaj koji se našao na sudu jest pitanje korištenja dubrovačke zastave. Nakon dugog spora, sud je presudio u korist Grada, te Društvu prijatelja dubrovačke starine ukida pravo isticanja zastave. Radi se o prepiranju oko izbora zastave koja će se vijoriti na tvrđavama Minčeta i Bokar, što je rezultiralo konstantnim mijenjanjem zastave Društva te barjaka Svetog Vlaha.

Revna dubrovačka policija je trenirala i istrenirala strogoću, pa su na ljeto u samo tjedan dana srušili sve rekorde i ispisali 724 prometne kazne, od čega ih se trećina odnosi na prekoračenje brzine. Za njih je protekla godina bila burna i po pitanju droge, pa su u samo tjedan dana „pale“ tri velike pošiljke „skunka“, ali i više pošiljaka marihuane, osobito na graničnim prijelazima. Uhićeni su i talijanski bossovi, otac i sin, Antonio i Alessandro Melato koji su godinama mirno živjeli u Mokošici, a koje je tražio Interpol, prvenstveno zbog navodnog megašverca kokaina. Neposlušni su bili i pojedini dubrovački taksisti koji su na ljeto srušili vlastiti rekord pregazivši dvoje pješaka i srušivši jednog motociklista u samo tjedan dana. Veliki interes javnosti izazvalo je i tijelo koje je pronađeno u moru na području Zatona. Riječ je o muškarcu kojemu je oko prsa bio zavezan veliki kamen koji ga je trebao držati na dnu mora. Zbog toga se danima nagađalo kako se radi o mafijaškom ubojstvu, no kasniji su dokazi upućivali na samoubojstvo. Još jedan slučaj koji je punio dubrovačke novinske stupce jest i priča o jedrilici sa 65 imigranata koja je zbog kvara plutala pokraj Mljeta. Nakon dramatičnog iskrcaja u gruškoj luci, imigranti su ljubili tlo.

Želja za zaradom ubija tradiciju

Protekla godina bila je važna i za očuvanje dubrovačkog identiteta. Osim što su problemi vezani uz odsječenost Dubrovnika od ostatka Hrvatske u građanima pobudili osjećaj zajedništva, Dubrovnik je uveo i nove trendove. Jedan od njih su ljubavni katanci s imenima parova na ogradi na Boninovu gdje je mnogo parova odlučilo simbolično ovjekovječiti svoju ljubav postavljanjem katanca s urezanim imenima i bacanjem ključeva u more. Dubrovčani su pokazali odlučnost i kad je Gradska uprava u sklopu javnog natječaja izostavila javnu površinu kod Onofrijeve fontane te su dali podršku posljednjem dubrovačkom trubaduru Mirsu Đulančiću okupivši se na Stradunu. Mirso im je tada poručio kako je važno očuvati dubrovački identitet i tradiciju, ne samo zbog nas, nego i zbog budućih naraštaja.

S druge strane, veliku nevjericu izazvalo je zatvaranje kultnog kafića Talira, jednog od simbola grada. Vlasnik Frano Cetinić donio je tešku, ali po njegovom mišljenju ispravnu odluku, uz objašnjenje kako on ne može i ne želi raditi po konzumentskim, modernim zahtjevima po kojima se tradicija i zadovoljstvo gosta zapostavlja. Rekao je kako je ovo neki novi Dubrovnik i novi način poslovanja kojem on ne pripada. S njegovim stavom slažu se građani, ali i prijatelji, koji pretpostavljaju kako je do ove odluke došlo zbog enormnih cijena najmova u gradu. Dubrovnik je tako još jednom postao žrtva trenda u kojem je zarada jedini motiv, dok se tradicija i duh samog grada bacaju u neki drugi plan.

Još jedan simbol grada, Tereza Kesovija, napokon je iznijela razloge nastupa u Beogradu, izjavivši kako je zarada bila jedini motiv, nakon čega je zavapila novinarima da ju puste da živi. O spornom koncertu koji je održan 2011. godine naveliko se nastavilo pričati i u protekloj godini, pa je jedan dio građana smatrao kako je njena odluka korektna, dok ju je ostatak građana proglasio izdajničkom. Naime, smatrali su kako je neprikladno da pjevačica koja je i sama u ratu izgubila dom i dala riječ da nikada neće zapjevati u Srbiji održi sporni koncert.

Neprikladnim je proglašen i koncert pjevača Željka Joksimovića od strane nekolicine građana koji smatraju kako srpskoj zvijezdi nije mjesto u Kuparima, koji su razrušeni u ratu i još uvijek nisu u potpunosti obnovljeni. Međutim, većina građana je ipak podržala koncert uz obrazloženje kako je vrijeme da se krene dalje i kako se ne radi o pjevaču koji je na bilo koji način širio srbočetničku ideologiju ili pokazivao mržnju prema Hrvatima, te je on na ljeto i održan, usprkos brojnim kontroverzama koje je izazvao. Početkom godine ratna pitanja je otvorilo i oslobađanje dvojice crnogorskih osumnjičenika Mladena Govedarice i Zlatka Tarlea za mučenja logoraša u Morinju, dok su ostala četvorica dobila kazne od 12 godina zatvora. Nevjericu Dubrovčana izazvalo je i povlačenje tužbi Županijskog suda u Dubrovniku protiv pilota JNA koji su bombardirali Dubrovnik.

Veliki uspjesi velikih ljudi

Bez obzira što želja za zaradom i profitom sve više guši tradiciju i duh grada, na razočarenje građana, Dubrovnik i dalje bilježi svoje uspjehe. Tako je u protekloj godini dobio svoj CineStar u sklopu poslovno – stambenog kompleksa Dvori Lapad, a otvoren je i moderni studentski kampus vrijedan 70 milijuna kuna. Serija „Igre prijestolja“ se vratila u Dubrovnik, pa su u rujnu snimljeni prvi kadrovi treće sezone, a grad su preplavile zvijezde. Doduše, svjetske zvijezde u Dubrovniku nisu nikakva neobična pojava, pa su ga i ovo ljeto posjetili brojne poznate ličnosti kao što su Jeremy Irons, Tina Turner, Roman Abramovič, Pep Guardiola i mnogi drugi.

Nije ni čudo kad su protekloj godini napisane broje pozitivne kritike i pohvale na račun grada. Tako je portal Rough Guide uvrstio Dubrovnik u svoj popis najzanimljivijih mjesta koje je nužno posjetiti u 2013. godini, ugledni New York Times objavio je veliku i atraktivnu reportažu pod nazivom „36 sati u Dubrovniku“, a pohvale su stigle i od strane novinara BBC-a. Međutim, ugledni Financial Times se zabrinuo za život stanovnika, pa je objavio tekst o tome kako bi grad, u nastojanju da se od njega uradi prestižna, luksuzna destinacija, mogao postati preskup za Dubrovčane te doživjeti sudbinu Venecije. Jedine negativne kritike pristigle su od strane australskih i novozelandskih medija koji su početkom godine pozivali na bojkot Dubrovnika. Povod je bila izjava bivše ministrice turizma Pave Župan Rusković koja je, potaknuta neprimjerenim ponašanjem pojedinih australskih i novozelandskih gostiju ovog ljeta, izjavila kako bi bilo bolje da su ostali kod kuće. Vlahušić ju je nakon navedene izjave smijenio.

Osoba koja je pozitivno iznenadila ne samo Dubrovnik, nego i čitav svijet je mlada teniska nada, četrnaestogodišnja Ana Konjuh, koja je već osvojila 18 turnira. U godinu dana je s 860. mjesta na juniorskoj WTA ljestvici stigla do četvrtog, te osvojila Orange Bowl i turnir u Bradenstonu, postavši tako prva osoba koja je s toliko godina uzela dva turnira iz skupine najprestižnijih. Također valja spomenuti i športske uspjehe plivačice Sanje Jovanović koja je osvojila srebrnu medalju na ovogodišnjem Europskom prvenstvu, te uspjehe futsal zvijezde iz Dubrovnika, Daria Marinovića i njegov nedavni transfer u Kuvajt. Ovog ljeta je čitav Dubrovnik slavio i s Hrvatskom vaterpolskom reprezentacijom koja se kući vratila s osvojenim olimpijskim zlatom, a na postolju se vijorila i bandijera Svetog Vlaha. Vaterpolisti su dočekani na Stradunu, uz pjesmu i povike građana „Dubrovnik za Hrvatsku; što nas više razdvajaju, to ju jače volimo“. U protekloj godini briljirala je i juniorska vaterpolska reprezentacija koja je na Svjetskom prvenstvu ove godine osvojila četvrto mjesto, ali i dubrovački Gladijatori. Uspjehe je nastavio nizati Maro Perak, a najveći je zasigurno pobjeda nad favoriziranim američkim borcem Travisom Wiuffom.

Osim sjajnih športskih uspjeha, javnost je zaintrigirao i običan dubrovački puk. Tako su Paula i Stijepo, konobari iz Uvale Lapad, pronašli novčanik u kojem je bilo više od 6 tisuća eura, te ga vratili bračnom paru iz Italije. Novčanik su pronašli na stolu u kafiću i čekali su da se vlasnici vrate, a do tad su ga čuvali na sigurnom. Kad su se idućeg jutra gosti vratili, bili su iznenađeni dobrotom i ljubaznošću dvoje Dubrovčana te su ih nagradili sa po 50 eura. Jer grad je lijep, ali grad su ljudi. Bez njih bi bio samo hrpa zidina, hladan kamen bez svoje priče i karaktera. Ovako je jedinstvena priča u kojoj svaki stanovnik predstavlja dio velikog lanca i svakome treba posebno čestitati na protekloj godini i poželjeti još bolju i uspješniju nadolazeću godinu. I sve to uz želju da se posluša i njihov glas i da Dubrovnik bez obzira na ulaganja, profit, goste i interes stranih investitora ipak prvenstveno ostane ono što bi i trebao biti – njihov grad.

Apokalipsa na dubrovački način

Stanovnike je 13.11. ove godine, malo nakon ponoći iznenadio potres jačine 4,5 po Richteru s epicentrom u Crnoj Gori. U isto vrijeme, Dubrovnik se tresao i sutradan, i to tri puta, a epicentar je ponovno bio u Crnoj Gori, od kojih je najjači bio 4,2 po Richteru. Dubrovčani će vjerojatno dugo pamtiti pijavicu koja je samo mjesec dana prije navedenih potresa „protutnjala“ Stradunom, te je čupala tende i suncobrane, a stolovi i stolice su letjeli na sve strane. Prešla je i preko terase Gradske kavane, a zbog ozljeda dvije žene morala je intervenirati hitna pomoć, kao i vatrogasci koji su morali skidati suncobran u ulici iza Pucić Pallacea. Naime, pijavica ga je digla s Gundulićeve poljane te ga prebacila iza hotela. U Cavtatu je krajem rujna ulovljena jedna od najotrovnijih riba na svijetu, Četverozupka napuhnjača ili Kuglakož, čiji je otrov 1250 puta jači od cijanida! Iako vrlo rijetko, nije prvi put da se ova neobična riba našla u mrežama dalmatinskih ribara, a u Japanu je pravi specijalitet, iako je otrovna. Zaplela se u parangal bračnog para Brautović, težila je 2 i pol kilograma, a pretpostavlja se kako je do Cavtata najvjerojatnije doplivala iz Indijskog oceana, preko Sueskog kanala.

 

Ivona Butjer DD
Foto: DV, PO, JL

Popularni Članci