Tema koju se ove godine naglašava je "Poštovanje ljudskog dostojanstva u medijima", a Obradović je predavanje održao skupa sa studentima Diplomskog studija Medija, Magdalenom Zrilić i Lukom Čavarom.

Profesor Obradović je predavanje održao uz performans, po čemu je i poznat te je imao punu pozornost publike.

Osvrnuo se na važnost poštivanja ljudskog dostojanstva u medijskom komuniciranju. 

"Ključno je da se svi komunikatori moraju osposobiti za komuniciranje premda nemaju nikakve veze s novinarstvom ni odnosima s javnostima. Kao što su nekad davno svi ljudi trebali znati čitati i pisati, a danas se moraju opismeniti za uporabu novih medija. Ako nisu dovoljno pismeni onda vrlo lako mogu sami povrijediti vlastito ljudsko dostojanstvo ili mogu vrijeđati ljudsko dostojanstvo drugih, ne samo pojedinaca, nego i skupina," kazao je Obradović te dodao kako se medijska pismenost ne može postići preko noći već se uči kroz generacije od vrtića do fakulteta.

"Ljudi se obrazuju za komuniciranje onako kako ih roditelji doma uče - moralno, sve ono što ne bi htjeli reći u interpersonalnoj komunikaciji da to ne čine ni kad su skriveni iza anonimnih nadimaka. To je po meni puno bolje nego rješavanje tužbama, pooštravanjem zakona, jer kad se postrože zakoni dođe do kontradikcije, a to je da se smanjuju ljudska prava i sloboda govora," objasnio je Obradović te naveo loš primjer u Hrvatskoj.

"Primjer odredbe o sramoćenju po kojoj se može nekoga osuditi i kad je rekao istinu, ako je nekoga osramotio. Osramoti se osoba koja je učinila neko kriminalno djelo, ali je važniji javni interes za informiranje od toga kako se osjeća kriminalac," jasan je Obradović.

Komentirao je i trenutačnu situaciju na lokalnoj i nacionalnoj razini te općenito medijsku pismenost Hrvata, posebice na društvenim mrežama. 

"Medijska pismenost je na vrlo niskoj razini, ali to je logično jer se tehnologija prebrzo razvila i u ovim tranzicijskim društvima gdje su ljudi opterećeni s time da zarade za plaću za svoju obitelj, za školovanje djece, oni su dosta zaostali po pitanju medijske pismenosti pa im se čini da je sloboda govora vrijeđanje drugih ili izmišljanje, klevetanje. Sloboda govora prestaje kada se počnu ugrožavati ljudska prava drugih. Medijska pismenost može se zasnovati na kućnom odgoju, religijskom odgoju (dio religija koji govori da je laž štetna, kao i kleveta), na odgoju ljudskih prava, i etici novinarstva. Dakle, kuća, škola, vrtić i religijske zajednice, u onom djelu gdje se govori o pravu na slobodu govora," naglasio je Obradović.

Također se osvrnuo na to kako procijeniti pouzdanost vijesti koja dođe do korisnika.

"Treba iz više izvora procjenjivati, ako izvor ima sve kontakte stvarnih osoba koji se mogu provjeriti - radi se o pouzdanom izvoru, ako se otvori izvor gdje se ne mogu naći osnovni podaci kome se može javiti - taj izvor nije pouzdan. Kompliciranije je jer neki izvori namjerno skrivaju podatke jer se bave politikom, marketinškim kampanjama i namjerno dovode publiku u zabludu. Svatko mora poraditi na svojoj medijskoj pismenost," zaključio je Obradović.

Cilj održavanja Dana medijske pismenosti je osvještavanje javnosti o važnosti medijske pismenosti, osnaživanje građana, posebice djece i mladih vještinama medijske pismenosti, stvaranje platforme za suradnju i razvoj održivih projekata medijske pismenosti, te podrška odgojiteljima i nastavnicima razvojem edukacijskih materijala za medijsko obrazovanje.