Osim što je ista ta rafinerija već godinama predmet prijepora lokalnih vlasti, a stanovnicima smeta zbog nesnosnog smrada koji se redovito širi iz rafinerije, moramo spomenuti i neke druge slučajeve kada ekološki nemar iz susjedstva donosi zagađenje i u Hrvatsku. U prosincu prošle godine je rekordna količina smeća zatrpala plaže Dubrovnika i okolice, a većinom je bilo riječi o plastici iz Albanije. Kako je to Večernji list opisao, samo u jednom danu je prikupljeno 50 kubika smeća u dubrovačkom akvatoriju, piše Express.hr. 

Akademik Frano Kršinić i bivši predsjednik znanstvenog vijeća HAZU za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana ispričao je u razgovoru za Večernji da se svake godine preko zime smećem zatrpava Dubrovnik, Pelješac, Mljet, Korčula s južne strane zbog jakih ulaznih struja u Jadran, s jedne strane, te južnih vjetrova, s druge strane. Zimska struja koja ide od Jonskog mora, pa uz obalu Albanije i Crne Gore, te uz našu sve do Palagruškog praga vrlo je intenzivna.

"Ako se još poklopi da je i južina nekoliko dana, eto nama smeća uglavnom iz Albanije, nešto iz Crne Gore, a čak i Grčke. To je prokletstvo, a mi vidimo samo mali dio smeća, drugi dio potone, i pitanje je što će se događati u budućnosti u hranidbenom lancu kad usitnjeni komadići plastike dospiju u tkiva riba. Jedino je rješenje potpisivanje međudržavnog sporazuma, prije svega s Albanijom i Crnom Gorom, jer bez dogovora sa susjedima nećemo riješiti problem smeća. Nažalost, naši političari nisu ni to u stanju riješiti, a kamoli će bušenje Jadrana...", rezignirano je kazao Kršinić.

Dodao je i da je europarlamentarka Dubravka Šuica više puta isticala da moramo o rješenju tog problema razgovarati sa susjedima. Opasnost prijeti i mnogim morskim organizmima, koji će uginuti ako pojedu plastiku.

Nešto sjevernije, u dolini rijeke Neretve, građani pak muku muče sa zagađenjem druge vrste. Fekalije i druge otpadne vode iz Mostara su redovito zagađivale tu rijeku, a prije nekoliko godina su analize pokazale da rijeka uopće nije bila sigurna za kupanje.