Mi građani grada Dubrovnika kao i nemali broj njegovih posjetilaca svjedoci smo čestih zastoja u prometu na gradskim prometnicama nastalih uslijed smanjenje protočnosti odvijanja prometa, a što je najčešće tijekom turističke sezone i povećanjem broja vozila na prometnicama grada Dubrovnika.

Smanjena protočnost prometa se ponajviše ogleda na prometnicama neposredno oko same gradske jezgre i to na platou Pile, koje domino efektom uzrokuje probleme protočnosti vozila na raskrižju Ilijina Glavica, Domu zdravlja, Ininoj pumpi ispod  Duba  i time dolazi do velikih zastoja u prometu.

 Naime, prometne probleme oko Grada više ne možemo građevinski rješavati, što je izgrađeno - izgrađeno je, međutim iz razloga neplanskog urbaniziranja grada i nadalje dok se izgrađuju razni stambeni objekti, nove zgrade, obiteljske kuće, marine,  isto ne prati izgradnja cestovne infrastrukture (izgradnja novih prometnica, parkirališta te danas imamo ovo što imamo (u bocu 1 litre vode želimo uliti ne 2 nego 3 i više litara vode). Naša se gradska cestovna infrastruktura ne razvija.

Štoviše, u svemu tome smo izgubili i izlazimo s parcijalnim tehničkim rješenjima, malenim kratkotrajnim „gašenjima vatre“ ne znajući da će to kratkotrajno rješenje otvoriti problem na nekoj drugoj prometnici ili trajno spriječiti mogućnost za iznalaženje i primjenu pravog rješenja (kao „kružni tok“ oko Atlanta i robne kuće Minčeta). Isto tako moramo biti svjesni da povratka nema, nove prometnice ne možemo graditi jer jednostavno,  potrebnih slobodnih površina za njihovu izgradnju nema. Neplanskom urbanizacijom smo dovedeni pred gotov čin te  preostaje jedino rušiti postojeće (stambene ili poslovne) objekte, a što ne dolazi u obzir i nije opcija ili u budućnosti početi razmišljati o prometu ispod zemlje, ako ne za promet vozila onda barem za pješake.

 Ali, ono što nam preostaje je, da u cilju cjelovitog prometnog rješenja odvijanja prometa oko stare gradske jezgre, pri čemu se poboljšava protočnosti vozila i sigurno odvijanje prometa, postojeću cestovnu infrastrukturu ovakvu kakvu imamo iskoristimo najbolje što možemo.

U tom promišljanju, možete li zamisliti plato Pile, bez ili reduciranim brojem pješačkih prijelaza, bez taxi stajališta, odvijanjem prometa u više kolnih traka bez privilegija, bez nepotrebnih lijevih skretača, bez „rampi“ na posebno uređenim prometnim površinama koje također stvaraju gužvu…..možete li zamisliti jedan prirodni slijed prometa, a da pritom nema velikih ulaganja, već da isključivo iskoristimo ove postojeće prometnice uz korekcije i nadopune njihove vertikalne, horizontalne i svjetlosne signalizacije.

U nastavku je prikazano idejno rješenje prometnih tokova, jednog promišljanja, i iznalaženja cjelovitog prometnog rješenja oko stare gradske jezgre koje uključuje plato Pile, križanje Dom zdravlja, raskrižje Ilijina glavica, Vodovod kao i promet oko predjela Ploče kojim bi se riješili zastoji u prometu nastali zbog povećanog broja vozila na gradskim prometnicama, ali i „prometa“ pješaka koji ima znatan utjecaj na odvijanje prometa što je posebno vidljivo na pješačkim prijelazima na Pilama. 

Promet Ulicom branitelja Dubrovnika (prilog 1)

 - se odvija u dvije prometne trake, sjevernom i južnom prometnom trakom u jednom smjeru, od Boninova u smjeru Pila, pritom se može nesmetano prestrojavati iz jedne u drugu prometnu traku. Ako hoćete skrenuti na parking-park Gradac, nesmetano se isključite desno (do sada ste morali čekati s lijevim skretačem iz smjera Pila), hoćete li se uključiti ponovno na kolnik Ulice branitelja Dubrovnika, opet nesmetano desno uključenje bez zastoja u smjeru Pila.

- ako se vozite sjevernom prometnom trakom i želite u hotel Hilton Imperial, isključite se nesmetano lijevo, a poslije se uključite lijevo u smjeru Pila bez zastoja.

- od vile Dubravka (prilaza hotela Hilton) do platoa Pile-Brsalje južna prometna traka koristit će vozila javnog gradskog i turističkog prijevoza i taxi promet

- za potrebe JGP na platou Pile osigurat će se dva mjesta za zaustavljanje autobusa i to na mjestu kako je to bilo i do sada,

- za turističke autobuse i slični prijevoz predviđena je mogućnost isključivo zaustavljanja na 4 (četiri) mjesta koji se radi „naplate“ moraju formirati kao bus peroni.

Vozila turističkog prijevoza izlaze s platoa Pile tako da sa samo na jednom mjestu uključuju u promet u traku koja je samo za smjer „iza Grada“ - Ploče      

- sjeverna prometna traka prolaskom preko Pila služi za nesmetan promet svih vozila nadalje u smjeru „iza Grada“ i Ploča

- sva do sada rezervirana taxi stajališta na platou Pile se ukidaju, za istu svrhu (ukrcaj i iskrcaj korisnika-gosta) će se koristiti nova mjesta ispred vile Dubravka i dosadašnja lokacija taxi stajališta ispod Minčete (ista su na prihvatljivoj udaljenosti cca 100-200m od ulaza u Grad.

Za zaustavljanje i samo iskrcaj korisnika taxi usluga predviđeno je jedno ili dva mjesta ispred kioska Tiska.

- površina uz sjevernu traku, bivše polazište autobusnih linija JGP 4 i 6, može se iskoristiti samo i isključivo za zaustavljanje vozila za potrebe građana, zaustavljanja i parkiranje VIP gosta Grada Dubrovnika i hitne službe      

Shodno da grad uređuje i upravlja pješačkim prometnom, sva pješačka komunikacija i promet usmjerit će se prema jednom pješačkom prijelazu i to sadašnjem Uz ulicu u Pilama.

S obzirom na to da je omogućen nesmetan iskrcaj putnika JGP i turističkog prijevoza zaustavljanjem vozila neposredno uz nogostup na Brsaljama, promet istih je nadalje jednosmjeran u smjeru Ploča te se ukida polazna stanica JGP  za linije 4 i 6, time prestaje i potreba za pješačkim prijelazom na vratima od Grada. Isti se ukida.

Promet Iza grada-Frana Supila-Petra Krešimira IV-Zagrebačka (prilog 2.1/ 2.2)

- se odvija se jednosmjerno prometnom trakom, iz smjera Pile-Brsalje-Ulicom Iza Grada prema Pločama. Dosadašnji smjer prometa ulicama Frana Supila i Petra Krešimira, a time i smjer kretanja Zagrebačkom ulicom se mijenja.

- na spoju ulica Iza Grada i Zagrebačke može se birati dali ići lijevo (smjer prema vatrogascima-Ilijina glavica)  ili pravo ulicom Frana Supila smjer Ploče i Zlatni Potok    

- ulazak i izlazak na parkiralište Tabor je u smjeru kretanja i bilo bi nesmetano desno isključenje-uključenje, što danas nije slučaj jer se radi o lijevom skretanju s nepovoljnih građevinskih elemenata   

- novi smjer kretanja vozila omogućava i nesmetano desno isključenje vozila prema u Ulicu Vlaha Bukovca-SV Jakov, kao i njihovo nesmetano desno uključenje u promet 

- promet prema naselju Zlatni Potok i Hotelu Belvedere i nadalje se zadržava kao dvosmjeran, uz promjenu smjerova

- iz ulice Petra Krešimira, na „vatrogascima“, promet se nadalje može nastaviti pravo Zagrebačkom ulicom u smjeru Ilijine Glavice ili lijevo prometnom trakom vratiti se Ulicom Frana Supila u smjeru Ploča

- zbog novog smjera prometa Ulicom Petra Krešimira kretanje Ulicom Druge Dalmatinske brigade u smjeru Vidikovac Orsula, do konačnog rješenja, bilo bi dozvoljeno prometovati samo osobnim i kombi vozilima uz uvjet da se na spoju navedenih vozilima omogući polukružno okretanje zabranom parkiranje vozila u pojasu spoja.

- promet Zagrebačkom ulicom je jednosmjeran u smjeru „vatrogasci“-Ilijina Glavica

Promet križanje Ilijina Glavica-Dom zdravlja (prilog 3.)

Promet vozila ovim križanjem koji je glavni ulaz u grad Dubrovnik zadržava se skoro u svemu.

- promjena u odnosu na postojeće stanje je da se mijenja smjer prilaza vozila iz Zagrebačke ulice

- prilaz i odvajanja za i iz ulice A. Hebrang se ne mijenjaju, zadržavaju se svi dosadašnji prometni elementi

- nakon ulaska vozila u grad, tj. prolaska spoja sa Splitskim putem vozilima se nadalje prije Inine pumpe ispod Duba omogućava odabira smjera kretanja i to odvojeno, desno za smjer Lapad i Gruž prema Vukovarskoj ulici i lijevo, ulicom Put od Republike, smjer za Stari Grad

Promet križanje Splitski Put-Ul. V.Nazora (Vodovod)

Kako je vidljivo iz priloga 3. u ovo križanje iz smjera Doma zdravlja Ulice P. Čingrije vozila dolaze  jednosmjerno u dvije prometne trake. Neposredno do križanja omogućit će se odabir smjera kretanja vozila i to udesno u dvije trake vozila se nesmetano mogu nastaviti kretati prema I. Glavici, a skretanjem u lijevo vozila se mogu uključiti u promet u Ulicu V. Nazora te prema potrebi prije Inine pumpe odabrati smjer kretanja prema Lapadu i Gružu ili Gradu.

Iz ulice V. Nazor vozila se mogu nastaviti kretati lijevim odvajanjem u smjeru Ulice A. Hebrang, kretanjem srednjom prometnom trakom pravo prema izlazima iz Grada Dubrovnik te desnom trakom i odvajanjem prema javnoj garaži i Volantinoj ulici. Zagrebačka ulica od ulaza u javnu garažu do spoja s Ulicom V. Nazora predviđena je kao dvosmjerna.  

Promet križanjem na Domu zdravlja

Promet križanjem Dom zdravlja odvija se većim dijelom prometom vozila iz Ulice dr. A. Starčevića i iz Ul. P. Čingrije.

- Iz Ulice dr. A. Starčevića zadržava se prometni pravci lijevog odvajanja i polukružnog skretanja u Ulicu Put Republike i time nastavak kretanja vozila u smjeru Vukovarske ulice (Gruža). 

- zadržava se u srednjoj kolnoj traci dosadašnji smjer kretanja prema Pilama, tj. nadalje nastavak jednosmjernog kretanja Ulicom branitelja Dubrovnika, do sada je bio privilegiran za JGP i taxi, ista nadalje postaje južna prometna traka za kretanje vozila prema Pilama i slobodna za kretanje svim kategorijama vozila koja se usvoje. Iz ove prometne trake postoji mogućnost lijevog uključenja vozila za smjer kretanja Splitski put-I. Glavica.  

- desno skretanje i odvajanje za ulicu P. Čingrije se zadržava

- vozila iz ulice P. Čingrije prema križanju Dom zdravlja dolaze s dvije prometne trake i istima je dalje smjer kretanja Splitski put-I. Glavica pri čemu se omogućava iz jedne prometne trake desno skretanje vozila u Ulicu branitelja Dubrovnika (sadašnje skretanje linije 4. JGP-a) i kretanje prema Pilama.

Svi prometni tokovi prikazani na ovom rješenju se mogu u naravi i realizirati uz relativno male izdatke na i pri izmjeni postojećih elemenata horizontalne, vertikalne i svjetlosne signalizacije gradskih prometnica, međutim to i nije neki problem, već je  to „volja“ da se iznađe i prihvati odgovarajuće tehničko rješenje, te je time proteklo vrijeme za naše dugogodišnje „promišljanje“ i iznalaženje cjelovitog prometnog rješenja Grada Dubrovnika naš najveći izdatak.