Najveći rast osjetili su gradovi, koji su lani primili 57 posto turista više nego prije 10 godina. Jedan od onih koji je privukao najviše posjetitelja je Venecija, koju je lani posjetilo čak 25 milijuna ljudi. Zapravo malo, u usporedbi s 38 milijuna ljudi koji bi prema nekim projekcijama grad na vodi trebalo posjetiti već 2025. godine.

I dok je samo od rijeka posjetitelja skupa Venecija lani uprihodila više od dvije milijarde eura, grad zbog turista sve više tone u probleme. To su istaknuli i mladi građani Venecije koji su 15. ožujka ove godine prosvjedovali na željezničkoj stanici Santa Lucia kako bi se pridružili svojim kolegama diljem svijeta u globalnom "štrajku za klimu". A koliko je to pitanje važno, oni najbolje znaju - ako se razina mora u Veneciji digne za pola metra, gradu prijeti uništenje.

Jasno, Venecija nije izolirani primjer europskog grada kojeg su preplavili turisti. Dovoljno je pogledati Dubrovnik, ističe novinarka Paula Hardy u velikoj reportaži koju je napisala za Guardian, a prenosi Jutarnji. Hardy podsjeća kako su Dubrovčani 2016. pobjesnili kada ih je tadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić zamolio da izbjegavaju gomile turista koje su se slijevale u grad s kruzera. Novi gradonačelnik Mato Franković ograničio je broj kruzera koji mogu pristati u Dubrovniku na dva dnevno, za čak 80 posto je srezao broj štandova sa suvenirima, a prostor za sjedenje na javnim površinama koje koriste restorani smanjio je za 30 posto, ističe Hardy.