Poznato je kako su novinarstvo i PR dvije srodne djelatnosti pa često novinari svoje funkcije mijenjaju za one u odnosima s javnostima. Suprotnih primjera gotovo da i nema. Razloga je vjerojatno više; novinarstvo je stresan posao, smjena ne završava nakon osam sati rada, a obično, dok se drugi zabavljaju, novinari, fotoreporteri, snimatelji i ostali medijski djelatnici imaju najviše posla; bilo da je riječ o dočeku Nove godine ili o otvaranju Igara. Teme iz rubrike 'crna kronika' posebno su zahtjevne jer su i medijski djelatnici samo ljudi od krvi i mesa. O nekim mučnim detaljima teško je prestati razmišljati nakon što se ugase kamere i nakon što se s posla krene doma.

'TO IZAZIVA VRIŠTANJE U ČOVJEKU'

Posljednji primjer 'transfera' iz novinarstva u odnose s javnostima svakako je onaj Nikše Grljevića, dugogodišnjeg novinara, koji odnedavno obnaša dužnost samostalnog referenta za informiranje u Libertasu. Inače, Grljević je kao novinar radio na portalima Dubrovački dnevnik i PortalOko, na DU TV-u te kao glavni urednik informativnog programa na LTV-u. Kako kaže, brzina je uzela danak i odlučio je uploviti u nešto mirnije vode.

„U 10 godina radio sam na četiri medija. Došlo je do zamora materijala i možda je način na koji se radi postao prebrz. 'Budi prvi' način rada je počeo uzimati danak u svakoj komponenti, možda čak i u kvaliteti novinarstva,“ kazao je Grljević.

Na pitanje o izazovima s kojima se suočavao i najzahtjevnijim trenucima u svom novinarskom radu, Grljević kaže kako su to svakako bile teme iz oblasti crne kronike, a posebno nesreća u Koločepskom kanalu.

„U suvremenom novinarstvu nema lakih stvari. Ta brzina prisiljava novinara da teme na kojima bi trebao raditi dulje vrijeme na brzinu odradi i ne može ih odraditi u punini u kojoj bi trebao. Najteže mi je bilo raditi ubojstva i prometne nesreće sa smrtnim ishodom, kao i tragediju koja se dogodila u Koločepskom kanalu. To su stvari koje izazivaju 'vrištanje' u čovjeku kada pođe leći. To nisu stvari koje se mogu mentalno izbaciti taj isti dan kad se dogode,“ ističe Grljević.

Međutim, novinarstvo je i profesija u kojoj je moguće pomoći ljudima, utjecati na neke bitne stvari, mijenjati društvo, a svakako je takve teme obrađivao i Grljević u svom novinarskom radu.

„Jednoj gospođi smo, sasvim slučajno, temeljem jedne moje priče na PortaluOko, riješili krov nad glavom. Izgrađena joj je kuća, a dotadašnji uvjeti u kojima je ta familija živjela jednostavno nisu priličili Dubrovniku, ni tih godina, a ni danas,“ kaže Grljević.

TIHOMIR MATIĆ SE VRATIO PRVOJ LJUBAVI

Još jedno poznato TV lice danas radi u odnosima s javnostima. Riječ je o Tihomiru Matiću koji je bio glavni urednik informativnog programa na DU TV-u, a danas je voditelj odnosa s javnošću u Vodovodu. Ipak, PR je bio njegova startna pozicija.

„Novinarstvo i Odnosi s javnošću dvije su strane istog novčića i zapravo su vrlo slični. I jedan i drugi posao traže kreativnost, brzo snalaženje u različitim situacijama, znatiželju i dobre komunikacijske vještine. Ali dok je većina mojih današnjih kolega svoje prve korake napravila u medijima, a potom prešla u odnose s javnošću, za mene bi se moglo reći da sam se zapravo vratio 'prvoj ljubavi'. Naime, još tijekom studija na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu kao smjerove sam odabrao Televizijsko novinarstvo i Odnose s javnošću, ali eto, prvo zaposlenje našao sam u PR-u, a tek potom sam prešao na 'drugu stranu' – u medije. Tako sam prvo radio za Hotele Koločep i zagrebački Zavod za poslovna istraživanja, da bi spletom okolnosti i ponajviše zahvaljujući preporuci pokojnog Dragana Banovića svoj prvi posao u medijima pronašao kao dopisnik RTL televizije iz Dubrovnika. Potom sam radio na Dubrovačkoj televiziji, prvo kao novinar i voditelj, a zatim i kao urednik informativnog programa. Kako sam u kratko vrijeme od svega nekoliko godina prošao zapravo sve skaline u televizijskom novinarstvu, u neku je ruku i logično da je došlo do zasićenja i odlučio sam se za nove izazove u obliku povratka u odnose s javnošću,“ kaže Matić.

Izazova u novinarstvu je, slaže se, puno, a posebno u onom televizijskom koje sa sobom nosi brojne specifičnosti.

„Nije jednostavno svaki dan napuniti 15 minuta dnevnim vijestima, jer nekada jednostavno nema nekakvih bitnih događanja. Tada na red dolazi kreativnost svakog novinara koji treba pronaći neku temu koja bi bila zanimljiva gledateljima, a da nema veze s dnevnim događanjima. Nekada imate izvrsnu priču, ali osoba koja je ključna za nju naprosto ne želi stati pred kameru. Bilo iz straha, nelagode ili nečeg sasvim trećeg, nije bitno. Pa tada na scenu nastupa upravo novinar koji osobu treba uvjeriti da njena priča zaslužuje da se ispriča i da je gledatelji vide. Izazov je i radno vrijeme, jer za novinara, a posebno za urednika, ono zapravo ne postoji. Vijest ne čeka 8 sati ujutro da počne radni dan, niti prestaje se stvarati u 16 sati jer je kraj radnog vremena. Ali sve to ujedno čini posao novinara samo zanimljivijim,“ tvrdi Matić.

Na pitanje na što je najponosniji u svom novinarskom radu, Matić odgovara kako je bilo puno toga i kako je svaka priča na kojoj je radio imala svoju draž. Zahvalnost građana i činjenica kako su rad i trud prepoznali, kaže Matić, najveća je nagrada.

„Bilo je tu puno toga, od rada na inovativnim projektima, reportaža o manje poznatim stvarima iz našeg okruženja, sportskih ekskluziva pa do priča koje su imale za cilj pomoći našim sugrađanima. Možda bih u tom kontekstu rekao da sam jednako ponosan na svako hvala koje smo od naših sugrađana dobili za ono što smo objavili,“ kazao je.

BIVŠI NOVINARI U GRADU DUBROVNIKU

Grljević i Matić danas su djelatnici zaduženi za odnose s javnostima u dvjema gradskim tvrtkama, a bivših novinara ima i u gradskoj upravi gdje se u prvom redu bave upravo odnosima s javnostima. Goran Cvjetinović bivši je novinar iza kojeg je bogato novinarsko iskustvo. Tako je radio na Jutarnjem i Večernjem listu, za lokalne tjednike Dubrovački vjesnik i tadašnji Dubrovački list, prvi dubrovački internetski portal dubrovnikportal.com. Surađivao je s Radio Libertasom, imao svoj talk show na DU TV-u, bio je urednik studentskog lista 'Gregal', a napise je objavljivao i magazinu 'GEO' te Poslovnom dnevniku. Cvjetinović danas u Gradu Dubrovniku obnaša poslove savjetnika za medije.

Petar Ipšić također je bio poznati dubrovački dugogodišnji novinar, a danas radi kao viši savjetnik za odnose s javnošću u Gradu. Ipšić je radio u DuReviji kao novinar i urednik, na Radio Libertasu i Pro Radiju, bio je glavni urednik Radio Lausa, a posljednja 'novinarska stanica' bio mu je upravo Dubrovački dnevnik. Početkom 90-ih je surađivao na prilogu za mlade 'Sjaj' Dubrovačkog vjesnika. Ipšić nije kazao svoje konačno 'zbogom' novinarstvu te tako danas piše glazbene recenzije za tjednik DuList.

Marijana Aksić Vitković sadašnja je glasnogovornica u Gradu Dubrovniku, a prije toga je pet godina radila kao PR-ovka Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA. U novinarstvu je provela 15 godina, od čega sedam i pol godina kao novinarka Radio Dubrovnika i još toliko kao novinarka tadašnjeg tjednika Dubrovački list i portala. 

Nikša Matić, sadašnji ravnatelj Doma Marina Držića, također je radio kao novinar, i to u DubrovnikNewsu. 

'STEKAO SAM ISKUSTVO KOJE NEKI NEĆE ZA ŽIVOTA' 

Bivši novinari danas rade poslove u odnosima s javnostima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, među kojima su svakako Nikša Miletić koji danas obnaša funkciju višeg stručnog suradnika za medije i OSJ i Silvija Petrlić Saltarić koja je savjetnica za protokol i OSJ. Petrlić Saltarić je radila kao novinarka na Jutarnjem listu, Bjelovarcu, Setemani, Radio Ragusi, DubrovnikNewsu.

Iza Miletića je bogato novinarsko iskustvo, a javnost će ga svakako najviše pamtiti po brojnim ekskluzivama koje je objavljivao na portalu i lokalnom tjedniku DuList gdje je bio jedan od najuspješnijih novinara.  

"U medijima sam proveo oko 10 godina i u tom razdoblju sam stekao iskustvo u više-manje svakom obliku novinarstva. Karijeru sam počeo još kao student Sveučilišta u Dubrovniku na tadašnjoj Radio Ragusi gdje sam u nešto manje od tri godine prošao pozicije od novinara informativnog programa, voditelja programa i glazbenog urednika. To se često isprepletalo. Nakon toga uslijedio je prelazak na PortalOko gdje sam proveo oko godinu, a paralelno s time uređivao sam zabavni prilog tadašnjeg Dubrovačkog lista 'Kanoćo'. Potom me pokojni Dragan Banović doveo na DUTV gdje sam radio kao urednik informativnog programa, a nakon jednogodišnjeg ugovora prešao sam raditi za DuList i paralelno kao dopisnik Radio Dalmacije. U DuListu sam ostao četiri i pol godine, a u to vrijeme, osim suradnje sa splitskim radijem tri godine sam također radio kao agencijski novinar, dopisnik Hine iz Dubrovnika," podsjetio je Miletić koji je svjestan novinarskog iskustva kojeg je stekao kroz godine. 

"Priroda novinarskog posla je takva da sam u tom razdoblju stekao znanja, vještina i poznanstava više nego što će neki ljudi za života. Svaki događaj je novi, drugačiji iako uvijek postoje zajednički nazivnici. U DuListu sam uglavnom pratio političku situaciju u Dubrovniku i okolici stoga je prijelaz u odnose s javnošću Dubrovačko-neretvanske županije kao viši stručni suradnik za medije i OSJ bio nekako prirodan. Dinamika ovog posla nije nešto bitno različita od novinarskog samo je moj fokus orijentiran prvenstveno na Županiju. To uključuje poznavanje političkih, socijalnih i gospodarskih prilika čak i više nego kad sam bio novinar," kazao je. 

Bez obzira na brojne razlike, podsjeća kako novinarstvo i OSJ imaju puno toga zajedničkog. 

"Novinarstvo je reaktivan posao, vi izvještavate o nečemu što se dogodilo i kakav bi to utjecaj moglo imati u različitim sferama. OSJ su kako reaktivan, tako i proaktivan posao. Na vama je da od postojećih prilika stvorite barem dio 'agende' o kojoj mediji pišu. No moram naglasiti, vi možete biti najbolji na svijetu u svom poslu, sve počinje i završava s vašim nadređenima. U mom slučaju to je prvenstveno župan Dobroslavić sa zamjenicima Cebalom i Marević kao izabranim dužnosnicima, koji moj posao uvelike olakšavaju. Kvalitetan narativ lako je stvoriti s kvalitetnim ljudima," kaže Miletić. 

'HTJELA SAM NORMALNO RADNO VRIJEME, U NOVINARSTVU JE TO NEPOZNANICA'

Ana Pavlović još jedno je poznato medijsko lice, a njen su rad čitatelji imali priliku pratiti u tjedniku Dubrovački vjesnik i na istoimenom portalu te u Novom listu gdje je radila praksu, a kao novinarka je radila i na PortaluOko. Danas radi u Marini Frappi, kao šefica recepcije, gdje je u početku radila kao tajnica. Kao glavni razlog njenog napuštanja novinarstva navodi činjenicu kako je htjela imati fiksno radno vrijeme, što je u novinarstvu nepoznanica, posebno nakon što je postala majka blizanaca.

„Rodila sam blizance i nakon porodiljnog sam htjela fiksno radno vrijeme, od 8 do 16 sati, što je u novinarstvo, uz radne vikende, dežurstva, izvanredne događaje nepoznanica. Htjela sam znati, kad odem s posla, kako je to – to. Naravno kako sam i danas dostupna i izvan radnog vremena, ali je ipak dosta drugačije nego u novinarstvu,“ izjavila je Pavlović dodavši kako su u novinarstvu problem i loše, vrlo često ispodprosječne plaće.

Od novinarstva se oprostila i mlada novinarka Tea Stjepović koja je danas zaposlena u DUNEA-i kao radnica na provedbi projekta. Za vrijeme studija, radila je nekoliko mjeseci na DuListu, nakon toga pripravništvo u Dubrovačkom vjesniku, pa malo više od godinu dana u Dubrovačkom dnevniku, nakon čega je prešla u Moskar koji je vodila i uređivala.