Naravno, najzvučnija je najava oko premještanja prometa ispod sadašnje ceste na gruškoj obali, a na razinu mora. Ipak, Tokić inzistira na tome kako se ne može o budućem tunelu govoriti izdvojeno iz konteksta, odnosno izvan cjeline svih radova koji će čekati Gruž. Govori kako se tako brzo ide u sanaciju oborinske odvodnje.

PROJEKT OBORINSKE ODVODNJE

- To nam je projekt koji je najbliži realizaciji. Projekt je na ishođenju građevinske dozvole. To je onaj naš cilj o kojem smo govorili. Dakle, da ćemo jedan projekt oborinske odvodnje godišnje realizirati. I taj tempo pratimo. Završila se Vukovarska,krenuo je projekt oborinske u Ulici kardinala Stepinca. Sljedeći projekt je ovaj u Ulici Andrije Hebranga, a paralelno ćemo raditi na Montovjerni i u Zagrebačkoj ulici.

Dakle, na gruškoj obali, konkretno kod Solske baze, ćemo kupiti oborinsku odvodnju velikog dijela Gruža, prvenstveno će se tim projektom riješiti problem Ulice Stjepana Cvijića koja je jedna od gorih ulica po pitanju oborinske odvodnje, a sanirat će se izgradnjom kolektora niz Kunsku ulicu pa dijelom ulice A. Hebranga do postojećeg dijela odvonje na Solskoj bazi. Zahtjevan je to i veliki projekt, puno zahtjevniji od Vukovarske ulice. Realizacija je planirana za kraj iduće godine. - objasnila je Tokić.

Podsjetila je i kako Grad Dubrovnik namjerava kupiti zgradu Hrvatske elektroprivrede koja se također nalazi u Ulici Andrije Hebranga.

- Grad je trenutno u pregovorima za otkup te zgrade i pripadajuće parcele koja je prazna sa namjerom da se u njoj realizira novi vrtić sa dovoljnim kapacitetima za potrebe ovog dijela grada. Iza te zgrade trenutno je jedan manji parking, koji je dio čestice u vlasništvu Grada.

Po realizaciji kupoprodaje zgrade planirano je i proširenje postojeće parkirne zone za još dvije etaže garaže- Ovo su planovi, a preduvjet je naravno riješiti imovinsko-pravne odnose. Gradonačelnik je započeo razgovore s HEP-om, riješilo bi nam to puno problema. - rekla je.

- Jedan od manjih projekata, ali bit će bitan za stanovnike, jest skalinada Ulice padre Perice koja vodi do nebodera i produžava se do hotela Adria. Dio kraj ispred nebodera ćemo rekonstruirati i tu dobiti pet, šest parkirnih mjesta. Neće to spasiti taj predio jer neboderi nemaju svoj parkirna mjesta, ali pet po pet parkirnih mjesta možemo osigurati pa barem malo olakšati život građanima. To je planirano nakon usvajanja rebalansa. - dodala je.

Na pitanje je li se planira neki veći projekt u Ulici Stjepana Cvijića koji bi riješio problem s parkirnim mjestima, Tokić je najavila potencijalnu soluciju.

- Grad Dubrovnik tu nema vlastite zemlje, da ima odmah bismo napravili. U tom smislu se razmišlja o otkupu jedne parcele privatnog zemljišta, a tu jest potrebno rješenje koje bi bilo cjelovito. - rekla je Tokić.

GRUŽ IZGUBIO KARAKTER STAMBENOG NASELJA

Kako smo apsolvirali ovaj "gornji" dio Gruža, prešli smo na temu same gruške obale, jedne od prometnih žila kucavica Dubrovnika.

- Sad smo na Solskoj bazi. Jasan je problem Gruža, a to je velika količina prometa. Evo iza nas je trenutno samo jedan kruzer, prolaze kraj nas osobna vozila jer je kraj radnog dana, pazim kako hodam da me ne udari autobus...ovo je svakodnevnica ovog dijela grada u većoj ili manjoj mjeri. Ovaj dio Gruža je postao tranzitni, izgubio karakter dijela gradskog naselja, što on ustvari jest. Cilj rekonstrukcije cijele obalne zone od Batahovine do Batale je da se ovaj dio grada ponovno integrira sa svojim stambenim zaleđem, a istodobno poprimi urbani štih, koji će prvenstveno stanovnicima uljepšati život, ali i donijeti dodanu vrijednost cijelom gradu. U Lapadu se izađe na šetnicu, a u Gružu isto možemo dobiti na rivi. Stvoriti pješačku zonu gdje bi stanovnici, a samim tim i posjetitelji dobili nove sadržaje. A posljedični cilj je lagodniji transfer putnika s kruzera i smanjenje gužvi na ulasku u grad koji su posljedica miješanja pješačkog i kolnog prometa prvenstveno u području tržnice. - navela je.

-Posljedica ovakvog promišljanja dovela je do razvoja velikog projekta na kojemu se trenutno radi. U projekt su se uključili i Lučka uprava Dubrovnik i Hrvatske ceste s obzirom da su dijelovi o kojima govorimo i pod njihovom upravom. Ideju smo prezentirali i Ministarstvu prometa i u drugom mjesecu na sjednici Vlade u Dubrovniku donesena je odluka o potpori Strateškom projektu intermodalnog centra Gruža. Riječ „intermodalno“ je ta koja zvuči nepoznato,  ali intermodalnost je nešto na čemu EU inzinstira. Poanta je da nema parcijalnog sagledavanja rješenja prometa, nego moramo sagledati sve vidove prometa. Transport vozilima, brodovima, struju i alternativne izvore energije, javni gradski prijevoz... Nažalost u Gradu zadnjih deset godina imamo toliko izrađenih prometnih studija, analiza i rješenja koja su za različite odjele i firme izradili razni projektanti, a koja su možda i dobra, ali ne mogu imati efekt jer nisu međusobno povezana i sagledana kao cjelina. U svim daljnjim razgovorima pri razvoju ovog projekta uključili su se i predstavnici JASPERS-a koji su nas svojim inzistiranjem na sagledavanju svih elemenata prometa usmjerili u ovom smjeru kuda danas idemo. Vjerujem da je ovo napokon ispravan put, te da će rezultirati cjelovitim rješenjem koje će biti prihvatljivo za EU financiranje. - govori zamjenica gradonačelnika Tokić, dodajući kako se šest mjeseci definirao projektni zadatak.

O TUNELU

Pozitivna okolnost je bila, precizirala je, "dobar odnos s Lučkom upravom Dubrovnik", u čijoj je nadležnosti prostor od Batahovine do upravne zgrade.

- Cilj je bio dio od Solske baze prema tržnici pretvoriti u smireni dio prometa,a istodobno mu dati novi javni sadržaj. Zato smo došli na temu tunela, koji je već predviđen UPU-om, nije nešto što sam ja ili netko drugi sad izmislili. Ideja egzistira već jako dugo. Tunel bi počinjao negdje kod Robne kuće Minčeta, odnosno kod bivše remize, a išao bi sve do crkve u Gružu. A sve gdje je sad promet bi bila pješačka zona. Ne bi bile četiri trake, razmišljalo se o tome, ali bi isto značilo širenje u more što bi dodatno kompliciralo projekt pa će se o tome još razmišljati u izradi dokumentacije u opcijskim analizama.

Zadržali bi sadašnju širinu, bile bi dvije trake, jedna ulazna i izlazna te brzi transfer. Minčeta više ne bi bila kružni tok, već bi kraj nje prolazila normalna prometnica. Prometnica pokraj RK Srđ bi dobila servisni karakter čime bi se integrirali prostori uz nju s parkom i dalje rivom. A prostori gdje su sad butige na gruškoj obali bi dobili na puno većoj vrijednosti, događali bi se sadržaji, mogli bi ozeleniti prostor. S jedne strane bi imali jahte i manje brodove, a s druge primjerice restorane, trgovine. Sigurno će poduzetnici moći prepoznati to da ovaj prostor sad postaje onaj prostor s pet zvjezdica. - pojasnila je.

MODERNI MUZEJ

- Od upravne zgrade Lučke uprave pa do Solske baze u lučkom području, a na poziciji današnjeg parkinga bi se formirao javni sadržaj i javne površine u vidu parka. Tu planiramo napraviti spomenik za poginulu djecu u Domovinskom ratu, a gdje je sad parking bila bi zgrada javnog sadržaja. Muzejski prostor.

Ne onakav kako mi zamišljamo muzeje s vitrinama i stalnim postavima, već multimedijalni sadržaji i prostori za razna društvena i manja kongresna događanja. Znam da sve zvuči kao priča, ali to je vizija koju imamo i na kojoj radimo i koja nam je krajnji cilj.l samo o nama ovisi hoćemo li uspjeti sve u konačnici realizirati, ali vjerujem da veči dio hoćemo. Čula sam i neke komentare na ovaj projekt da radimo konkurenciju povijesnoj jezgri, a što je smiješna tvrdnja. Grad je jedinstven i neponovljiv. Ali vrijeme je da disperziramo sadržaje. Turisti su dva dana u povijesnoj jezgri, ali treći dan žele vidjeti nešto novo. Nešto moderno, životno. Ovo bi trebalo biti prilagođeno građanima, ali bit će to mjesto na kojem će se odvijati i turizam. - riječi su Orlande Tokić.

- A doći će i novi terminal, to je nešto što će se dogoditi što će posljedićno promijeniti i prometovanje iz prostora Lučke uprave. Planira se novi kružni tok ispod mosta, do kojega bi dolazili autobusi s terminala, odnosno kolodvora. Promet će distribuirati većinom autobusi Libertasa. Prema tome već idemo iduće godine kad se kupe novi zglobni autobusi koji će transferirati putnike na Pile. – dodala je.

Što se samog parkinga tiče u sklopu terminala išla bi i garaža s 400 mjesta, ali planira se garaža i iza OTP banke za koju je već izrađen idejni projekt, a natječaj za preostalu dokumentaciju je upravo u tijeku, te kod sadašnje zgrade Lučke uprave. Tako bi se, istaknula je Tokić, omogućilo da se ukinu uzdužna parkirna mjesta na pojedinim gradskim cestama, te bi to relaksiralo situaciju s parkingom, a omogućilo veću protočnost glavnih gradskih prometnica. Napomenula je i kako su GUP-om planirane još dvije privatne garaže javnog karaktera koje će pripomoći situaciji s parkiranjem.

PLACA SE ŠIRI NA POVIJESNE VRTOVE

Pojasnila je i što se planira s gruškom placom.

- Bila je ideja da će ispod ići garaža. Ali teško je to ostvarivo. Projektanti su dokazali da i nije najpametnija ideja. Prije je bila ideja da kroz povijesne vrtove ide prometnica, ali smo od toga odustali. Povijesni vrtovi iza sadašnje pjace u Gružu su jedna velika neiskorištena površina, koja se može povezati sa sadašnjom tržnicom, koja će se natkriti. U tom prostoru bi se odvijali, recimo sajmovi ili određena društvena i kulturna događanja subotom sbvakako novi javni prostor... Sad je 14.30 sati, a placa je već prazna. Zašto se popodne ili navečer ne bi moglo nešto događati. - kazala je.

- A tu je i Park Luja Šoletića. Meni je njega sad jako žao. Postao je nekakav kružni tok bez velikog sadržaja. Napravili smo tu i javni WC baš da se u njemu ne bi vršila nužda. I on bi oživio ovim svim projektima... - rekla je Tokić.

DO 2030. GODINE

Odgovorila je i na pitanje financija.

- Naravno da ovo ne možemo sami platiti. Ali da bi vam netko dao novce mora vidjeti cjelovito rješenje, učinak projekta na kraju realizacije. Sigurna sam da je koncept postavljen dobro, te nam neće biti problem dokazati isplativost kroz studiju koja nam sad slijedi. Jako je teško na osnovu koncepta reći koliko je to novca, ali jako puno. Idemo korak po korak. Podijelili smo projekte doslovno na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne. Ono što brzo kreće je proširenje obale na Batahovini, vjerujem i terminal, te projekt oborinske odvodnje. Onda idemo na druge projekte. Cilj je da sve to ide okvirno do 2030. godine, do kraja sljedećeg obračunskog razdoblja EU iz kojega se planira financiranje većine projekata. - navela je.

- Rečeno nam je da bi Dubrovnik po ovom pitanju bio odličan pilot projekt za ovakav način rješavanja prometa na užem prostoru grada, a koji bi se kasnije kao model primjenjivao i na ostale Europske gradove sa sličnim problemima. Prvo pitanje mi je bilo zašto baš mi. Rekli su da smo dovoljno cjelina: zatvoreni, okruženi granicama i da se kod nas ništa neće po tom smislu promijeniti sa nekim vanjskim utjecajima. Eto i malo sreće od našeg geografskog položaja. Dodali su i da smo financijski dovoljno stabilni kako bi mogli pratiti realizaciju, a i da smo do sad iskazali najveći interes. Uistinu, nevjerojatno je koliko sama spomen Dubrovnika otvara razna vrata i prilike koje treba znati iskoristiti. Vjerujem da na tome možemo graditi i ostvariti naše vizije razvoja grada. - zaključila je za Dubrovački dnevnik zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić.