U zadnjih nekoliko godina u više se navrata povlačilo pitanje o dostupnosti antiseruma odnosno protuotrova za ugrize zmija otrovnica. Razgovarali smo s Voditeljem Odjela za infektologiju i dermatovenerologiju Opće bolnice Stjepanom Đuričićem o situaciji u OB Dubrovnik.

"Imamo dovoljno seruma, a čim se potroši, nadopuni se, radi se o ampulama koje se mogu primiti intravenski ili intramuskularno. Protuotrov je jedinstven - koristi se serum antiviperinum koji je djelotvoran za sve zmije otrovnice sa europskog područja. Godišnje se dogodi od dva do pet ugriza, nekad ljudi koji dođu s ugrizima zmija budu opservirani na odjelu, međutim ne pokaže se ništa. Prije je serum proizvodio Imunološki zavod, dijelom je na tržštu dio seruma uz njihov certifikat još uvijek, ostalo se nabavlja interventnim uvozom," kazao je Đuričić koji objašnjava kako na našem području postoje tri zmije otrovnice, a to su poskok, riđovka i žutokrug.

Zmije otrovnice imaju žlijezde u kojima se stvara otrov, a ispuste ga uz pomoć zubi.

"Imate puno situacija gdje zmija otrovnica ne ispusti najveću moguću količinu otrova koju može, što je velika sreća. Otrov se sastoji i od aminokiselina i od proteina, međutim problem su sastojci koji se zovu pektolitički enzimi, oni vrše rastvaranje tkiva, nekrozu mišića, nekrozu stijenki krvnih žila te tako dolazi do izlaska krvi iz kapilara, a samim tim i agregacije tromobocita i tako se stvaraju mikrocirkulacijski incidenti i u konačnici osoba koja umre od ugriza zmije, zapravo umre od cirkualcijskog šoka," objašnjava Đuričić.

Što ako dođe do ugriza?

"Prije su bile raznorazne teorije o tome kako se ponašati nakon ugriza - zarezivati ranu, usisavati ranu, a danas je to odbačeno. Do transporta u medicinsku ustanovu koja sadrži proutotrov odnosno serum antiviperinum ekstremitet koji je izložen ugrizu treba imobilizirati odnosno podvezati, no ne na način da se toliko čvrsto poveže da se prekine arterijska cirkulacija. Savjet je da se podveže ekstremitet 10ak centimetara ispod i poviše samog ugriza i uputi u najbližu medicinsku ustanovu gdje će se procijeniti potrebitost davanja seruma," naglašava Đuričić koji kaže kako se ugrizi najčešće događaju u ljetnim mjesecima kada su ljudi u prirodi.

"Ljudi zanemare prve mjere opreza, a ima i novi fenomen slikavanja ljudi - takozvani selfiji pa se ljudi idu slikavati sa zmijama i slično. To je pogrešno, u pravilu zmija bježi od nas, osim poskoka koji je najhrabriji, a ljudi su najčešće krivi jer su agresivniji prema zmijama dok se životinjeu pravilu uvijek brane, ali u tom branjenju znaju ozlijediti ili čak ubiti čovjeka," kratak je Đuričić koji tvrdi kako se pri planiranju izleta u prirodu treba adekvatno obući na način da dijelovi tijela ne budu izloženi.

"Ne treba ići u travu gdje se ne vidi tlo. Poskok je specifičan jer može opeći i sa krošnje jer se voli hraniti bobičastim plodovima ili čak napada gnijezda ptica. Ako ste u šumi, na odrini gdje ima loze, treba pogledati prema gore," savjetuje doktor Đuričić koji je kazao kako je u dubrovačkoj bolnici bilo nekoliko teških slučajeva.

"Imali smo par teških slučajeva prilikom dolaska, međutim, ti ljudi nisu umirali, ali je bilo situacija gdje su bili u prilično teškom stanju, vjerojatno su više puta ugriženi od odraslih zmija koje su ispustile veliku količinu otrova. Zna se dogoditi takva situacija ako ljeti obučete neke čizme koje su široke i onda vam zmija upadne između noge i ruba čizme i ne može izaći vanka pa počne gristi više puta," kazao je Đuričić koji zaključuje kako se ugrizi zmija najčešće događaju nepažnjom izletnika u prirodi dok se zmije gotovo uvijek samo brane.