Tribina je održana u sklopu projekta 'Povećanje transparentnosti u upravljanju vodnim i prostornim resursima' financiranog sredstvima Europske unije te sufinanciranog sredstvima Ureda za udruge pri Vladi RH i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nositelj projekta je udruga 'Zelena akcija', a partneri 'Zelena Istra', 'Zeleni Osijek', 'Pravo na grad', 'Art radionica Lazareti' i Multimedijalni institut i zapravo,  na prvi pogled, sve se čini sasvim u redu. Naravno, samo na prvi pogled.

Tribina civilnog društva ili politički skup?

Spomenutu tribinu je u Dubrovniku organizirala građanska inicijativa 'Srđ je naš' kao dio 'Zelene akcije'; inicijativa uz koju se neizostavno vezuju političke konotacije. Barem od trenutka kad je u svoje djelovanje počela razgranavati, a jednu granu, ne baš sasvim slučajno, ubacila direktno u vijećničke klupe gdje danas sjede vijećnici Kandidacijske liste grupe birača 'Srđ je Grad'. Bez obzira što članovi KLGB 'Srđ je Grad' godinama bezuspješno pokušavaju uvjeriti javnost kako oni nisu političari, njihovi članovi sjede u gradskoj vijećnici, povjerenstvima pa čak i u Saboru kao dio Mosta i aktivno se bave politikom te odlučuju o važnim političkim pitanjima i pitanjima građana. S druge strane, bez obzira što se 'Srđ je naš' proklamira kao građanska inicijativa, a KLGB 'Srđ je Grad' kao frakcija koja politički djeluje, čime pokušavaju napraviti određenu razliku,  izvještaj s tribine objavljen je i na službenim stranicama KLGB 'Srđ je Grad' pod naslovom 'Investitorska bajka'.

Zbog činjenice kako civilni 'Srđ je naš' i politički 'Srđ je Grad' čine neraskidivu simbiozu  i što je i sama KLGB 'Srđ je Grad' izvještaj objavila na službenim stranicama, i sama tribina time poprima političku konotaciju. Vrijedi istaknuti kako je tribini, uz doc. dr. sc. Frana Staničića s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao jedan od izrađivača pravne analize koju je naručila Zelena akcija, aktivista Zorislava Antuna Petrovića i predstavnika investitora u projekt na Srđu Ivana Kusalića, prisustvovao i vijećnik KLGB 'Srđ je Grad' u Gradskom vijeću Nikša Selmani. Dakle, političar. Zanimljivo je kako se tribina održala u dvorani Ivana Pavla II, bez obzira što je Crkva u vise navrata iznijela stav kako ‘neće politiku u svoju butigu’, a iz svega navedenog se da zaključiti kako događaj ima političke konotacije jednako kao što su i ‘Srđevci’ onog dana kad su ušli u Vijeće postali političari.

Za koga se tribina radila?

Organizatori tribine su danima prije samog održavanja događaja pozivali građane da prisustvuju raspravi, međutim tribina je  bez obzira na znatne promidžbene napore ipak bila 'pucanj u prazno'. Naime, građani se nisu odazvali u zavidnom broju, barem kako je to nekada znalo biti, prije koju godinu, kad se na takvim i sličnim skupovima tražilo mjesto više. Ovaj put su dvoranu Ivana Pavla II uglavnom zauzeli  'Srđevci'. Važno je u obzir uzeti kako su ciljevi održavanja tribina prenijeti određene informacije javnosti. Ako su građani (javnost) izostali s događaja, za koga se onda tribina radila?

Transparentnost?

Iako tribini nije prisustovao veliki broj građana, 'Srđevci' su se uistinu trudili da ih privuku pa su tako odrađene promidžbene aktivnosti kako bi se isporomovirao sam događaj. Malo koji građanin nije primijetio velike plakate kojima je bio oblijepljen grad, a s kojih ih se pozivalo da prisustvuju tribini. U dva lokalna medija objavljen je istovjetni intervju s doc. dr. sc Franom Staničićem s Pravnog fakluteta u Zagrebu pa se pretpostavlja kako je određeni iznos odvojen i za medijsko praćenje.Stoga je Dubrovački dnevnik 'Zelenoj akciji' prije nekoliko dana uputio novinarski upit u kojem se postavlja pitanje koliko su iznosili troškovi promoviranja i održavanja tribine kako bi se utvrdilo jesu li oni u cijelosti pokriveni iz sredstava koje je za tu namjenu izdvojila Europska unija ili od javnog novca kojim se financiraju udruge.

Iz 'Zelene akcije' je odgovoreno kako je ukupni trošak tribine, za koju nije postojao naročit interes što je dokazano i malim brojem sudionika od kojih su to uglavnom bili 'Srđevci', nešto viši od 4 760 kuna. Prema njihovom odgovoru, gotovo svi troškovi su pokriveni u okviru već spomenutog projekta kojeg financira Europska unija, međutim postojao je i trošak organizatora tribine. Tako su 'Zelena akcija' i 'Srđ je naš' kao njen dio potrošili 800 kuna za najam dvorane u kojoj se tribina održavala, a 656,25 kuna je trošak tiska i oglašivanja pozivnih plakata kojih je ukupno bilo 25, a što je financirano iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Također, demantirali su kako su izdvojena sredstva za medijsko praćenje.

Iz 'Zelene akcije' su naveli kako KLGB 'Srđ je Grad' nije organizator tribine, ali su bili sudionik i izlagač kao 'predstavnik GI Srđ je naš' u Vijeću i strana upućena u temu tribine.

Dakle, dio tribine bila je i jedna politička opcija. U prostorijama pod ingerencijom crkve. 

Bez gradonačelnika i proračuna nema potpisa

Iako tribina nije naišla na osobit interes javnosti, u objavi na službenim stranicama KLGB 'Srđ je Grad' ona je proglašena – uspješnom. Kako kažu, uspješna je zato što je dobiven odgovor na pitanje oko toga tko će financirati infrastrukturu na Srđu. Kako kažu 'Srđevci', bit će to Grad Dubrovnik odnosno njegovi građani. A oni se, po svemu sudeći, protive takvom ishodu situacije.

Na održanoj tribini, prokurist tvrtke Razvoj golf  Ivan Kusalić je ponovio kako je zakonska obveza da je formalni investitor u komunalnu infrastrukturu Grad Dubrovnik kao jedinica lokalne samouprave, ali to isto ne znači da taj isti trošak snose građani, kao što ‘Srđevci’ žele prikazati. Također je naglašen prijedlog investitora, a kako bi se krenulo s izgradnjom što prije, da će trošak infrastrukture platiti investitor, a da će se isti iznos prebiti kroz komunalni doprinos po njegovom dospijeću. Čak je i profesor Staničić kroz analizu za Zelenu akciju isto iznio i naglasio kako zakon dopušta da se sklopi ugovor koji privatnom investitoru omogućava da bude nositelj njene izgradnje. Stoga se otvara pitanje zašto i u kojem cilju pojedine civilne udruge plasiraju u javnost navode kako će infrastrukturu platiti građani, točnije porezni obveznici, ukoliko je investitor u više navrata ponovio kako upravo on financira spomenutu infrastrukturu kroz komunalni doprinos.

Međutim, ugovor će biti poprilično teško sklopiti sada, nakon što se raspustilo Gradsko vijeće, Grad ostao bez gradonačelnika, a na njegovo čelo stiže povjerenik. I sve to, između ostalih, i zaslugom 'Srđevaca' koji su srušili Proračun za ovu godinu te tako odgodili svaku mogućnost potpisivanja takvog ugovora. Sve do odabira novog gradonačelnika i formiranja novog Gradskog vijeća.