Dakle, putem Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grad Dubrovnik pokrenuo je ovog tjedna tri javne rasprave o prijedlozima urbanističkih planova uređenja. Osim Urbanističkog plana uređenja "Sv. Jakov“, pokrenute su i rasprave o Prijedlogu Izmjena i dopuna UPU-a Turističke zone Orašac - Vrtovi sunca te Prijedlog UPU-a Nuncijata.

Iz tvrtke Arhipolis Architects, koja je izrađivač prijedloga UPU-a, Mirko Menegelo je kazao kako treba omogućiti da se realizira GUP.

RIJEČ IZRAĐIVAČA

- Mogu se graditi niske samostojeće građevine maksimalno do dvije tisuće kvadrata. Važno je uvažiti područje, dakle krajobraz i samostan sv. Jakova. Kako bi ostvarili zahtjeve i poštivali područje izgrađene su tri studije. Prva je konzervatorska te dvije krajobrazne studija koje su podloga za izradu objedinjenih smjernica. UPU su se formirale čestice da se omogući izgradnja po pravilima gradne do dvije tisuće kvadrata s dvije namjene - mješovita stambena i površine infrastrukturnih sustava koje su pješačke i kolno-pješačke površine - kazao je Menegelo dodavši kako postoje dva načina građenja koji su dozvoljeni a to su manji zahvati sanacije i novogradnja.

Mirko Menegelo je pojasnio kako što se tiče novogradnje moguće su gradnje maksimalno tri etaže, a dodao je kako se hortikultura treba konstantno uređivati i sve što se ukloni potrebno je zasaditi sadnicama iste vrste. Istaknuo je kako područje karakteriziraju i suhozidne strukture koje treba sačuvati kao i rekonstruirati karavanski put.

Naznačeno je kako su postrožene smjernice iz GUP-a koje se tiču pojasa UPU-a.

Dubravko Bačić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu govorio je o HIA-i (Heritage Impact Assessment) te iznio procjenu utjecaja na dobro svjetske baštine. On je naznačio kako 2018. godine je proširena zaštitna zona koja uključuje područje preko tisuću hektara.

- Sve studije i konzervatorska i dvije krajobrazne su procijenile utjecaj na dobro svjetske baštine na što sam se fokusirao. UNESCO očekuje da se analiziraju i ostali aspekti, od strukture do prometa i turizma. Na temelju dostupnih podataka koristio sam podatke ove tri studije uz analize nekih idejnih rješenja - pojasnio je Bačić.

- Na temelju svih parametara zaključna ocjena je da je UPU akumulativno zanemarivo negativan, a vizualno je blago negativan, što se može još dodatno ublažiti - istaknuo je Dubravko Bačić nakon čega je otvorena javna rasprava.

RASPRAVA

- UPU ide na štetu urbanizma i to je još jedan takav dokument. Samostan bi trebao biti stožerno mjesto, ali problem je što gornji dio, ispod karavanskog puta, uopće nije dio obuhvata što je katastrofalno. To govori da će strože mjere biti uz pojas, ali odmah do vrijedi GUP i tu su kriteriji dva puta lošiji - kazao je Selmani te pitao koliko je stvarni ubuhvat. Pročelnica Lončarić je kazala kako se 2015. godine usklađivala sa zakonom te su bile detaljne analize i iznosi 1,5 hektara što je povećanje s 1,4 jer su uknjižene nerazvrstane ceste.

Igor Legaz je kazao kako je cesta 'okrnjena'.

- Put Frana Supila je u javnoj uporabi. Mi smo muku miučili s putem Vlaha Bukovca i grčevito se boritli da se ne otkine pedalje nekog od ta dva puta, a upravo kroz ovaj UPU se to želi provući. Ako izgubimo jedan pedalj, gubimo okretište ispred Belvedera - naglasio je Legaz.

Pročelnica Lončarić je kazala kako Ulica Frana Supila nije u obuhvatu i da dio u planu nije dio te ceste. Legaz je kazao kako jest te naznačio da ona govori dvije različite stvari.

Dubravko Bačić se osvrnuo na prozivke kako Dubrovnik nema HIA-u.

- Da, službeno nemamo HIA-u, ali imat ćemo je kad se utvrdi konačan plan prijedloga i sve dok ne dođe mišljenje UNESCO-a - istaknuo je te dodao o obuhvatu.

- Obuhvat jest bezveza, ali imamo planova i obaveze koje se moraju napraviti - kazao je Bačić.

Selmani je dodao kako je problem što se u HIA gledao utjecaj u sklopu UPU, a po njegovom mišljenju bi trebali staviti mogući utjecaj zone pored što je znanstveno poštenije. Ne možete gledati rascjepkano i pisati da je utjecaj mali. Što će biti s obuhvatom na 1,4, a ne 1,5? Parkirna mjesta koja će se graditi? Ugrozit ćemo javno dobro radi njih? Neće biti parkinga za građane nego za gospodu koja ima objekt - mišljenja je Nikša Selmani.

Marko Grbić je pitao je li moguće odrediti volumen građevina, povezivanje i oblikovanje.

Marin Krstulović mišljenja je kako je 'smiješno što nisu donesena konzervatorska podloga' te da će biti kasno kad bude donesena. Dodao je kako je karavanski put prema GUP-u kolno-pješački, a prema konzervatorima samo pješački.

- UPU se gleda kao da je pod GUP-om. U UPU ima točaka gdje se kaže da se iznimno može korisiti karavanski put kao pješački - naveo je Krstulović.

Srđan Obad govorio je o tome kako se na zboru građana iznio prijedlog da se napravi trasa između ulica Vlaha Bukovca i Frana Supila jer su građani se izjasnili kako je prometni kaos i ulice nemaju dovoljnu širinu.

Stanovnica iz Vlaha Bukovca govorila je kako je promet neodrživ te dala prijedlog da se sagleda prometovanje karavanskog puta.

- Imali smo požare, smrtne slučajeve i shvatili kako ne mogu doći žurne službe jer je cesta uska i ne može biti dvosmjerna. Mi zadnjih 15 godina pišemo gradonačelnicima, ali ništa se ne događa - poručila je ona te dodala kako su konzervatori dali suglasnost da karavanski put bude kolni te da se omogući prometovanje.

- Ta ulica je najljepša šetnica, ali je opasna. Kada bi se omogućila bolja komunikacija sve bi bilo lakše - dodala je.

Stanovnica Jadranka Vlatko koja isto živi između dvije ulice rekla je kako je Sveti Jakov zapušten 20 godina.

- Rijetko tko ako ne treba doći ne dolazi. Crkva je u lošem stanju i pitam se zašto se konzervatori ne brinu o tome. Tako sam rođena i znam kako to izgleda. Jedna zgrada je nakarada svih zgrada, tu je iskopano krcato maslina i nitko ništa ne brine. Kako to može biti dvosmjerna ulica? - zapitala se te dodala kako je Sveti Jakov vrijedniji od Srđa oko kojega se prema njezinom mišljenju digla 'halabuka'. Vlatko se zapitala gdje će ići njihov promet.

Treća stanovnica Svetog Jakova, Snježana Radić, osvrnula se na tehničke pogloge koje su prema njezinom mišljenju loše urađene. Radić se predstavila kao arhitektica.

- Namjerno se želi tako raditi. Ovo je sve povezano, krajolik je sistem i ne može se tako raditi - zaključila je Radić.

Aida Čakić/Vedran Salvia