Pruga je svečano otvorena 15. i 16. lipnja 1901. a otvorenju su nazočili najviši uglednici, političari i državni činovnici iz Beča i Budimpešte te zemaljske uprave provincije Bosne i Hercegovine. Popularni Ćiro iz Dubrovnika posljednji put krenuo je 30. svibnja 1976. čime je Dubrovnik opet postao lučki grad bez željezničke veze sa zaleđem, piše Čapljinski portal.

Ekipa Anadolu Agency (AA) obišla je dijelove trase bivše uskotračne pruge koja je još uvijek u veoma dobrom stanju. Ključno mjesto bivše uskotračne pruge nalazi se u naselju Uskoplje, u blizini Ivanice gdje još uvijek stoje ostaci stare željezničke stanice koja svjedoči da je nekada BiH bila povezana sa susjednim državama, Hrvatskom i Crnom Gorom. Upravo Uskoplje je bilo čvorište gdje se pruga desno odvajala za pravac Dubrovnika, a lijevo za Herceg Novi i Zeleniku kao krajnju točku odredišta.

U neposrednoj blizini nalazi se i tunel na Ivanici koji je specifičan po mnogo čemu. U njega se ulazi u jednu, a izlazi u drugu državu: iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku odnosno obratno.
Tijekom vožnje tadašnjim ćirom iz Hercegovine prema Hrvatskoj, na prijevoju Ivanice prema Župi dubrovačkoj, u momentu izlaska iz tunela prema Hrvatskoj, čuli bi se uzdasi putnika kojima bi se otvorio široki pogled prema Jadranskom moru, do Cavtata i šire.
Gradonačelnici Dubrovnika Andro Vlahušić i Trebinja Slavko Vučurević, te načelnici općina Ravno Andrija Šimunović i Čapljine Smiljan Vidić prvi puta zajednički za Anadolu Agency (AA) govore o značaju i važnosti uspostave željezničke pruge uskog kolosijeka čija je osnovna dionica Gabela - Hum - Uskoplje - Zelenika bila u dužini od 155,5 km (poslije Čapljina - Zelenika), a postojali su odvojci Uskoplje - Gruž (Dubrovnik) u dužini od 16,5 km, te Hum - Trebinje u dužini od 16,6 km.

-Prema informacijama koje imam, a razgovarao sam dugo i s ljudima i iz BiH, koji su vodili taj projekt i s predstavnicima europskih fondova, on primarno ima svoj cilj i želju da se u turističkom pogledu revitalizira taj prostor, da se veže uz Grad Dubrovnik. Cilj je da brojni ljudi koji dođu u Dubrovnik, a to je prosječno tri milijuna ljudi, a u sljedećih deset godina vjerojatno i četiri milijuna i više rasprši: mala ulica kao što je Stradun i stara jezgra bude mamac koji će privući veliki broj ljudi, ali da onda damo i ove druge posebnosti – rekao je za AA gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić.

Naglasio je kako "su posebno zainteresirani za ruralni dio, povijest koji bi mogla ta uskotračna pruga razviti te da će se tu tražiti financijski model". Bilo bi dosta značajno i za ta mala mjesta, sela, naveo je Vlahušić koja su sada potpuno demografski napuštena, da se pokušaju revitalizirati.

- Kakav će taj sustav uskotračne željeznice biti, hoće li njome ići neki moderniji vlakovi, više turistički ili klasični to će se pokazati. Grad Dubrovnik smatra da je to dobar projekt i da radi jednu decentralizaciju grada i uspostavlja jednu prirodnu regionalnu destinaciju neovisno o državama i ljudima koji žive u okolici - zaključio je Vlahušić.

Naveo je kako je uskotračna pruga "dosta skupi projekt, posebno ako se ide na klasične tračnice". Tračnice su, navodi Vlahušić najskuplji dio, ali ako bi se išlo ka nekoj alternativi "više turističkih vlakića ili na neki drugi način onda bi to bilo znatno povoljnije".

- Sada je osnovno pitanje što se želi s time napraviti. Ako se želi prava povijesna replika mora se priznati da su onda tu troškovi jako veliki. Vidimo da i moderne željeznice zahtijevaju značajan dio subvencija. Treba pronaći nešto optimalno između potpune rekonstrukcije i nečega što bi imalo financijsku konstrukciju - ocijenio je Vlahušić.

Gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević u razgovoru za AA naglasio je "da zna da postoji čak i izvedbeni projekt da ta uskotračna pruga od Herceg Novog i Dubrovnika preko Trebinja i Ravnog prema Čapljini, a koja je nekada išla i prema Bileći i Nikšiću postoji".

- Sigurno da bi to bila velika turistička atrakcija i dobit da se taj projekt realizira. Što se tiče Trebinja apsolutno bismo pozdravili takvu realizaciju, jednog takvog projekta jer smatramo da bi to doprinijelo i zbližavanju gradova koji su blizu s jedne strane, a s druge to turističko povezivanje i turistička atrakcija donijela bi dobit svim gradovima i općinama u okruženju kao i one kroz koje bi ta pruga prolazila - ocjena je prvog čovjeka Trebinja.

Aplicirati kod Europske komisije

Misli kako bi bilo najidealnije da se taj projekt aplicira putem projekata prekogranične suradnje kod Europske komisije.

- Često budem u Dubrovniku. Bio sam prije nekoliko dana. Bila su tri kruzera i na svakom po pet tisuća ljudi. Kada 15.000 osoba izađe na pločnik Luke Gruž ne može da bude apsorbirano ni u Dubrovnik, Stari grad, ni u zidine. Da postoji vlak koji bi pokupio tisuću, dvije, tri ljudi i odvezao do Trebinja koje je na 30 kilometara ili napravi turu: to je rasterećenje i za Dubrovnik i dobit za turistu da vidi nešto drugo i kao i za općine i njihovu privredu - naveo je Vučurević.

Pojedine procjene pokazuju da bi za potpunu revitalizaciju pruge Gabela - Trebinje - Dubrovnik - Herceg Novi koštala 50 milijuna eura.