Zbog koronavirusa puno nade se polagalo u nautičku sezonu, jer su gosti na brodovima izolirani. Međutim u dubrovačkom akvatoriju ne vidi se previše jedrilica i katamarana. Stoga smo odlučili provjeriti službene podatke kako bismo se uvjerili koliko nautičara plovi Jadranom. Zaključak je baš kao i kod drugih turističkih djelatnosti – što južnije, to tužnije. Paško Klisović, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima pri HGK kaže kako je nautički promet u odnosu na prošlu godinu negdje na oko 50 posto.

-Na sjevernom Jadranu promet je bolji nego na južnom. Buking u šestom mjesecu je bio dobar, no onda se zbog broja rasta oboljelih od korone usporilo. Veliko je pitanje što će biti s ostatkom sezone. Ako ne bude otkaza rezervacija s dobrim kolovozom i rujnom, nautički promet mogao bi biti oko 60 posto u odnosu na 2019. godinu - kaže nam Klisović, te naglašava da su gosti zainteresirani za plovidbu, ali da to ne ovisi samo o njihovoj volji.

-Gosti prepoznaju da je nautika sigurniji način putovanja od hotela i apartmana, ali ako njihove države uvedu samoizolaciju u povratku, onda bi moglo biti otkaza rezervacija za nastavak sezone. Situacija se mijenja iz dana u dan, nitko sa sigurnošću ne može tvrditi što nas čeka u nastavku sezone – ističe Klisović.

Pitamo ga je li država u ovim kriznim vremenima pokrenula mjere kako bi olakšala charterima da prebrode krizu.

Teška vremena

-Država je uvela neke mjere, ali nedovoljno. Korigirala se cijena od 10 do 15 posto za takozvanu komercijalnu upotrebu koja je rasla posljednjih godina. Najavljivalo se da bi država oslobodila marine koncesijske naknade što bi onda spustilo i cijenu vezova charterima, ali to se nije dogodilo. Mi se i dalje borimo da se spuste cijene vezova, te da se ukinu poneki nameti. Primjerice plaćamo naknadu za radio stanicu, to je nešto kao TV pretplata, tražili smo da nam se da popust od 50 posto, ali nisu pristali. Lučke kapetanije su nam izašle u susret što se tiče opreme na brodu, to su pojednostavnili – kaže predsjednik udruženja te naglašava kako bi država još mogla pomoći charter kompanijama.

-Charteri bi trebali dobiti bespovratne potpore u odnosu na pad prometa od prošle godine, te kredite s povoljnom kamatom. Pohvalno je što je ACI spustio dnevne cijene vezove u iznosu od 30 posto – zaključuje Klisović.

Iz agencije Danielis, koja je posrednik u iznajmljivanju plovila kažu da im je pad prometa 75 posto, a iz chartera Euromarine također potvrđuju da je pad značajan, ali da ovisi o lokacijama plovila.

- U Dubrovniku, do sredine srpnja, realizirano je 15% rezervacija, u Splitu smo na 40%, a primjerice u Puli na nekih 80%. Ako se ostvare rezervacije za slijedeće termine koje su ostvarene do danas, mislimo da ćemo ostvariti oko 50% lanjskog prometa – kažu nam iz Euromarinea.

Pitamo ih jesu li im marine kako pomogle.

- Naša plovila se nalaze u ACI marinama (Dubrovnik, Split i Pula). ACI nam je izašao u susret s time što je ukinuo charter naknadu od 20%, ali to, na kraju, i nije neka pomoć jer u biti plaćamo 100% cijene. Taj charter dodatak u principu nikad nije niti trebao biti naplaćen. Također jedan od ustupaka što se veza tiče je obročno plaćanje – u 4 rate. ACI nas je oslobodio dijela zakupnine prostora, što je pohvalno. Ali smo očekivali veću pomoć – iskreni su iz ove charter kompanije.

Skiperima otkazuju rezervacije

Što se pak pomoći države tiče mišljenja su da se koncesionarima marina treba smanjiti ili ukinuti i fiksni i varijabilni dio koncesije te da obavežu marine da tu uštedu proslijede charter firmama. Također da nastave pomagati pri isplati plaća ili ih barem oslobode plaćanja doprinosa do početka iduće sezone.

Pitali smo ACI koje su sve mjere donijeli i kakva im je sezona?

-Uprava ACI-ja tijekom cijelog mjeseca lipnja osigurala je besplatan dnevni vez u svim ACI marinama korisnicima ACI Carda, odnosno plovilima smještenima na godišnjem vezu u ACI marinama, uključujući i charter plovila. Svim ostalim nautičarima osigurali smo 30% popusta na usluge dnevnog veza, do srpnja kada te pogodnosti ostvaruju samo korisnici ACI Carda. Možemo potvrditi da bilježimo pad prihoda od prodaje usluga dnevnog veza te da je upravo ova kategorija najviše pogođena krizom uzrokovanom epidemijom virusa COVID – 19. Ipak, optimizam budi činjenica da se ulaskom u glavni dio nautičke sezone intenzivira i usluga dnevnog veza te s optimizmom dočekujemo i glavni dio sezone i razdoblje posezone – kazali su nam iz ACI-ja. 

Obratili smo se i skiperima oko pogleda na ovu nautičku sezonu. Svi s kojima smo komunicirali kažu da rade u smanjenom obimu.

-Za ovu sezonu imao sam planiranih 12 tjedana, od toga sam trebao deset tjedana voziti goste iz Amerike. Sve mi je to otkazano, jer turisti od tamo ne mogu doći. Nekako sam uspio skupiti Nijemce i Engleze i sada imam rezerviranih 5 tjedana što je otprilike 40 posto od planiranog, ali zaradit ću možda 20 posto od planiranog, jer su charteri spustili cijene, pa dolaze gosti manje platežne moći. Cijene po lukama i restoranima nisu padale, ali golim okom se vidi da je sve (polu)prazno. Barem imam prvu sezonu gdje jedrim s prijateljima, ali tu ne zaradim ništa – kazao nam je skiper Jure iz Slovenije.

Njegov kolega kaže da će ove godine voziti samo dva tjedna.

-To su poznanici od mojih prijatelja. Bilo je još nekih ponuda, ali ne mogu više voziti, jer sam zbog situacije prihvatio drugi posao. Preriskantno mi je bilo čekati koliko će biti tjedana  - kazao nam je ovaj skiper.

Još jedan skiper s kojim smo razgovarali kaže kako mu je dobar dio rezervacija prebačen za sljedeću godinu.

-Inače cijene chartera ove su godine 30 posto jeftinije. Uglavnom onaj tko radi s Austrijancima, Česima, Talijanima, Slovacima, Poljacima ima nešto posla, jer oni dođu s autom. Ovi koji rade s Britanijom i Amerikom imaju puno manje posla – zaključuje ovaj skiper.

Inače, Hrvatska ima najveću charter flotu na svijetu, skoro 4500 jahti i ostalih brodica, što iznosi 40 posto od ukupne svjetske charter flote.

Maro Marušić