Barem jednu knjigu je u posljednja tri mjeseca kupilo nešto više od 908 tisuća građana, odnosno svaki četvrti ili 25 posto ljudi, što je porast u odnosu na prošlogodišnjih 19 posto, a knjige i dalje najčešće kupujemo sebi ili svojoj djeci (59 posto). I dalje se ponajviše čita na hrvatskom jeziku - 82 posto, dok se 15 posto knjiga čita na engleskom jeziku, ali je došlo do podjele u opredjeljenju na strane i domaće autore, pa se najviše čitaju prijevodi stranih autora (40 posto). Više od prosjeka čita se u Zagrebu (64 posto), te Istri i Primorju (62 posto), a knjige koje se čitaju najčešće se posuđuju i to najviše u knjižnicama (46 posto), piše Novi list.

Kad je riječ o kupovini, najčešće kupujemo u knjižari (53 posto), i to uglavnom uz popust (56 posto). Najčešće se čita beletristika (58 posto), pa stručna literatura (30 posto) i publicistika (29 posto), dok je udio dječje knjige 15 posto. Čitanost e-knjiga porasla je s osam posto u 2016. na 12 posto u 2017. godini, pri čemu elektroničke uređaje potrebne za njihovo čitanje posjeduje 72 posto populacije starije od 15 godina, a još uvijek 8 posto mladih od 15 do 24 godine nema niti jedan elektronički uređaj na kojemu se može čitati knjige i ostalu literaturu. Rezultati istraživanja pokazuju da najviše čitaju građani u većim gradovima (70 posto) i osobe visokog obrazovanja (69 posto), žene (65 posto) i mladi do 24 godine starosti (62 posto).

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.