No, građane puno više zanima hoće li cijene s uvođenjem eura porasti, kao što se to recimo dogodilo u Sloveniji, gdje je njihov Statistički zavod izračunao da je šalica kave poskupjela 50 posto, a frizeri 40.

“Građani su do sada, iz raznoraznih anketa, najviše iskazali vrstu bojazni za možebitno zaokruživanje cijena, kad dođe do konverzije, na više. Međutim, mi smo već napravili neke analize kod zemalja koje su uvodile euro u zadnjim krugovima. Opće povećanje bilo je oko 0,23 posto. Ja sam govorio o općoj razini cijena, sve kada uzmete. Kava u kafiću, koja je sada osam, 10, 12 kuna, ovisno o lokaciji, naravno da neće doći do povećanja za par lipa. Ako dođe do povećanja, zaokruživat će se na 50 lipa ili na cijelu kunu. Slično i u nekim uslugama. U općoj razini cijena nije došlo do značajnog porasta”, poručio je Marić i dodao kako će uvesti obvezno iskazivanje dvojnih cijena kad se utvrdi točan tečaj konverzije.

To bi se trebalo dogoditi šest mjeseci prije formalnog uvođenja jedinstvene europske valute, koju koristi već 19 članica Europske unije, što će se dogoditi u mandatu ove Vlade. “Ne volimo spekulirati, zaista nije zahvalno, takva je nekakva vrsta dogovora s europskim institucijama, ali realno je očekivati 1. siječnja 2023. neki je najraniji datum”, smatra ministar financija.

Iako su poskupljenja izvjesna, pravo je pitanje hoće li biti pojeftinjenja.

“Sigurno da da. Euro opet znači dodatnu konkurenciju, ona je zdrava, tjera na bolju i veću kvalitetu, a po nižim cijenama. Kada stavite u bilancu sve te pluseve i minuse, naravno da trebamo čuti sve, pomno analizirati, raditi sve da se možebitne negativne strane umanje, ali ne smijemo zanemariti pozitivne. U potpunosti nestaje valutni rizik, opasnost od nekakve valutne krize u Hrvatskoj praktički nema. Kreditni rizici i sve uz mjenjačke poslove, ti troškovi se značajno smanjuju, odnosno nestaju”, rekao je Marić.

Velika je zabrinutost građana i zbog potencijalne konverzije kredita. Banke se, s druge strane, žale da će time biti na gubitku. Ministar ne predviđa troškove, a ako ih i bude, uvjerava, platit će ih – banke.

Građani ništa s tim troškom neće imati, a njega i Bog zna kakvog neće ni biti ako imate kunski kredit. On će se samo rekalkulirati u tečaj. Neće biti, koliko znam, ni potrebe za odlazak u banke da se nešto mijenja u ugovorima. Ako i bude kakvih troškova, oni idu na teret banaka”, poručio je ministar i dodao, kako unatoč financijskog krizi, neće odustati od poreznih rasterećenja.

A govoreći o krizi, prijeti nam gospodarska katastrofa. Europska komisija predviđa pad domaćeg BDP-a za više od 10 posto, a i ranije su u Vladi ustvrdili da će za sve troškove nedostajati 25 milijardi kuna.

“Stanje je onakvo kakvim smo ga prikazali, realno, racionalno, transparentno, nema potrebe za stvaranjem dodatne panike. Od prvog dana, kako u zdravstvenom, tako i gospodarskom dijelu, sve što znamo mi, znaju i građani. Ne treba ništa dodatno o tome govoriti. Međutim, što se tiče tih očekivanja za jesen, ono što je možda na početku same krize bila najveća vrsta bojazni je bilo kako ćemo osigurati financiranje cijele države i društva. Mi smo praktički u dva mjeseca više od 6,5 milijardi eura nove likvidnosti upumpali i gotovo smo u potpunosti ispunili sve naše obveze za financiranjem. Razvoj situacije i dalje pratimo, sada smo u nekom dobu godinu kada ciklusi imaju svoj dodatan značaj, ja gledam da je to i dalje pod kontrolom.”