Naša najveća naftna kompanija Ina, koja je zbog pandemije i zatvorenog gospodarstva zabilježila pad potražnje za gorivom od 50-ak posto, pogođena je i povijesno niskim cijenama nafte na svjetskom tržištu, pa su u prvom kvartalu ove godine zabilježili pad od gotovo 900 milijuna kuna s obzirom na isto razdoblje lani, piše Jutarnji.

Uprava kompanije koja zapošljava oko 10.000 ljudi, kao i menadžment, koji broji 200 do 300 ljudi, srezala je svoje plaće za otprilike 25 posto na tri mjeseca, do daljnjeg nema isplate bonusa, a radnici su pristali na zamrzavanje nekih materijalnih prava do kraja godine.

- Dodatkom kolektivnog ugovora privremeno smo suspendirali neto isplatu regresa za godišnji, smanjili smo božićnice s 1500 na 1000 kuna, ne isplaćuje se ni naknada od 400 kuna mjesečno za topli obrok, a oni koji rade od doma nemaju ni pravo na naknadu prijevoza, dok oni koji dolaze povremeno na posao imaju umanjenu naknadu - kaže Jasna Pipunić, predsjednica Sindikata naftnog gospodarstva.

Stari kolektivni ugovor vratit će se 30 dana nakon prestanka mjera, a u studenom će pregovarati, jer potpisani dodatak vrijedi do kraja godine. Sindikati su se obratili i premijeru Andreju Plenkoviću od kojega traže da se i njima omogući prijava na potpore za očuvanje radnih mjesta jer je pad prihoda značajan i pitanje je kada će se cijena nafte stabilizirati. Traže i da se dividenda ne isplaćuje, nego da ostane u kompaniji.

Zaposlenicima koji rade na crpkama topli obrok je ostao, gotovo svi su dobili i 1000 kuna bonusa za ožujak jer su radili sve vrijeme, a svi radnici će imati pravo i na bonus iako neće ostvariti plan.

Uprava HŽ Infrastrukture je pak 5. svibnja poslala prijedlog sindikatima u kojem predlaže smanjenje zaštite od poslovno uvjetovanih otkaza, brisanje vremenske granice za uvođenje prekida rada kolodvora, smanjenje naknade za bolovanje na teret poslodavca na 70 posto, smanjenje broja dana godišnjeg odmora, naknadu plaće kad radnik ne radi (bez krivnje radnika) u visini 70 posto prosjeka u zadnja tri mjeseca, naknadu troškova za prijevoz tek u slučaju da je radnik radio najmanje 10 dana, te ukidanje regresa, božićnice, uskrsnice, jubilarne nagrade i dara za djecu.

Reprezentativnim sindikatima HŽ Infrastrukture prijedlog je, kažu, neprihvatljiv. Tijekom pregovora isticali su da radnicima od 2007. nije povećana plaća, ponudili su Upravi da se smanjenje plaća i materijalnih prava veže uz dogovor Vlade i državnih službenika i namještenika, zadržavanje postojećih prava, te da se prije bilo kakvih ušteda na plaćama radnika štedi na svim drugim stavkama.

Odricanje uprave

Uprava HŽ Infrastrukture nije nam mogla potvrditi ove informacije koje su sindikati dali jer su u tijeku pregovori, nisu mogli ni reći koliki im je pad prihoda jer su knjiženja za proteklo razdoblje još uvijek u tijeku, a buduće projekcije u izradi, a na naše pitanje o smanjenju plaća svoUpravi, odgovorili su da se Uprava odrekla u cijelosti svojih plaća za ožujak u korist akcija “Zajedno za Zagreb” i “Hrvatska protiv koronavirusa”.

Napominju kako bilježe pad prihoda zbog smanjenja određenih prihoda iz Državnog proračuna, zbog pada prihoda od zakupa i iznajmljivanja imovine, te smanjenje prihoda od prodaje zbog privremenog ukidanja putničkog željezničkog prometa.

Hrvatski sindikat pošte pak odbija svaku pomisao na umanjenje prava, pa tako najavljuju i tužbe zbog neisplaćene uskrsnice.

“Isplata prigodne nagrade propisana je važećim kolektivnim ugovorom, njena je isplata neizbježna i radnici Hrvatske pošte svoje će pravo ostvariti, svidjelo se to ‘visokoj politici’ ili ne. Istoj toj politici očito nije stalo do toga da će isplata ove prigodne nagrade, a po svemu sudeći i one koja treba biti isplaćena krajem ovog mjeseca, biti daleko skuplja kada se ostvare putem suda”, poručuju iz sindikata.

Napominju kako su uspjeli sačuvati i dodatak za prehranu, koji ubuduće neće biti dio plaće, nego će se privremeno posebno isplaćivati kao neoporeziva naknada za svibanj, lipanj i srpanj.

Iz Hrvatske pošte poručuju kako su u kontinuiranim razgovorima i pregovorima sa socijalnim partnerima, te da se menadžment na čelu s Upravom odrekao 30 posto plaće za travanj.

Iz Atlantic Grupe su poručili kako nisu smanjivali plaće zaposlenima.

“Vodimo se principom solidarnosti, a budući da imamo odličan rezultat u 2019. i prvom kvartalu ove godine koristimo rezerve sustava da zadržimo maksimum kompenzacijskih uvjeta zaposlenicima”, poručili su iz te kompanije, koja nije povukla nikakva sredstva pomoći od države u ovoj krizi.

Atlantic Grupa je u prvom tromjesečju 2020. ostvarila prihod od prodaje u iznosu od 1,28 milijardi kuna, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izuzme li se utjecaj dezinvesticija, predstavlja rast od 12,2 posto. Istovremeno dobit iz poslovanja (EBIT) u ovom razdoblju iznosi 121,3 milijuna kuna i veća je za 15,4 posto, dok je neto dobit u odnosu na prvi kvartal lani narasla 10,6 posto na 89,3 milijuna kuna.

Bez otkaza

U Adris grupi su, nam, pak, rekli kako su njihovi menadžeri od 1. travnja smanjili svoje plaće za 30 posto (tri plus tri mjeseca), ali i da će se u Maistri hotelima, koji ukupno zapošljavaju oko tri tisuće ljudi, smanjiti plaće od 1. svibnja zaposlenicima na koje se odnosi kolektivni ugovor za 30 posto.

Uz ostalo, i bez obzira na okolnosti u nas i svijetu, odnosno na težinu gospodarskih i socijalnih prilika, Uprava Adrisa odlučila je da neće biti otpuštanja zaposlenika. Realizirat će već ugovorene investicije i investicije koje su tijeku, a nastavit će i s pripremama na planiranim projektima”, poručili su iz Adrisa.