U posljednja 24 sata zabilježeno je 8 novozaraženih, pa je u Hrvatskoj ukupno zaraženih 2096.  Provedeno 38.084 testiranja, od čega 527 u protekla 24 sata, piše Jutarnji.

Dvije osobe su preminule, jedna u Zagrebui a druga u Splitu. Na respiratoru je 15 bolesnika, hospitaliziran 231, osam manje nego jučer. Oporavljenih je 593, 2 više nego jučer, a kod kuće 896, što je 24 više nego jučer. Ukupno je oporavljenih 1489, odnosno 26 više nego jučer.

- Oprez je nužan. Tanka je linija između dobrih i loših rezultata. Jedan trenutak može poremetiti trud svih građana. Ne prozivam nikoga, nego opisujem koliko je bitka neizvjesna. Tijekom vikenda svjedočimo činjenici da je četvero državljana došlo u Hrvatsku iz inozemstva na 72 sata, uz obveznu izolaciju, u skladu s propisanom mjerom. Od tih četvero jedan je imao simptome, testiran je pozitivan. Drugi je ostvario kontakte sa suprugom i djecom, nije imao simptome, pozitivan je. Još dvoje putnika je iz tog automobila, lokalizirani su, jedan je razvio poremećaj njuha. Vidimo da se ponekad ta obvezna mjera krši. Ljudi dolaze na 72 sata u Hrvatsku i trebali bi biti u samoizolaciji. Ugrožavaju sebe i najmilije. U našoj uputi za postupanje prema osobama kojima je omogućen povratak dodajemo stoga uvjet koji se odnosi na posjedovanje PCR testa ne starijeg od 24 sata koji je negativan. Tako ćemo izbjeći ove situacije u budućnosti, izjavio je Vili Beroš.

- Što se tiče reaktivacije zdravstvenog sustava, on je transformiran da pruži vrhunsku zaštitu oboljelima od koronavirusa, ali i neodgodivu zaštitu svim hitnim stanjima i kroničnim bolesnicima. Ulazimo u drugu zahtjevnu fazu. Suočeni smo s novim izazovima, uz naglašenu sigurnost prema bolesnicima i zdravstvenim radnicima. Mjere fizičke udaljenosti, higijene, morat ćemo poštivati. Provjerene su sve liste čekanja, zdravstvene ustanove dužne su kontaktirati sve bolesnike koji nisu ostvarili pravo na medicinsku skrb te im dati nove termine u skladu s novim epidemiološkim okvirom. Zamolio bih sve da budemo i dalje odgovorni, strpljivi i oprezni i da omogućimo zdravstveni sustav. Bude li poremećaja u sustavu, poduzet ćemo mjere poput angažmana privatnog sektora, ako javni nema dovoljne kapacitete. U ovom delikatnom trenutku jedino sinergija javnog i privatnog može dati odgovor - rekao je Beroš.

Riječ je zatim uzela ravnateljica Infektivne klinike 'Dr. Fran Mihaljević' Alemka Markotić.

- S kliničke strane idemo jako dobro. Pula nema niti jednog bolesnog, zarazna se dobro ispraznila, tu je jedna petina bolesnika s brzom tendencijom odlaska. Nepridržavanje mjera, pokušaji izigravanja, možda i ne u lošoj namjeri, mogu ugroziti te ljude. Ti ljudi mogu opet završiti u bolnici. Svi ste vidjeli dokumentarce iz Zarazne i drugih bolnica koji prikazuju kako je ovo teška bolest, uključujući i one na respiratoru i nemali broj preminulih. Dobri brojevi koje imamo mogu se brzo pokvariti ili ih možemo dovesti do nule i uživati u ljetu. Ne možemo biti opušteni dok sve druge zemlje ne budu slobodne od virusa. I dalje je važno da se štitimo, mislimo na svoje bližnje i sve oko nas, rekla je Markotić.

Otvaraju se i saloni za masažu

Novinarima se obratio i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.

- Broj novooboljelih je jednoznamenkast, to nam daje razloga za zadovoljstvo. Imamo oboljele osobe koje su u obiteljskom kontaktu, jednu medicinsku sestru. Na području Virovitičko-podravske županije uvezeni su slučajevi iz Njemačke. Počinje druga faza, otvaramo uslužne djelatnosti s bliskim kontaktom. Imali smo, vezano za drugu odluku, salone za masažu i usluge fizioterapije izvan bolnica. Trebalo je trajati još tjedan dana zabrana, ali ne bi bilo pravedno da i njih izostavimo. I za njh smo dali preporuke na webu HZJZ. Danas će biti donesena odluka da se i oni puštaju u rad - rekao je šef HZJZ-a.

Uputio je i ispriku ljudima koje je nepravedno prozvao.

- Ispričavam se svim stanovnicima Huma na Sutli, onima koji su pozitivni, njih sedmero, jer sam u petak pogrešno iznio činjenice da se radilo o proslavi, a radilo se o uvezenom slučaju iz Švicarske, bili su to poslovni i radni kontakti. Ujedno, htio bih čestitati na uspjesima epidemiološkoj službi što je uspješno riješila tri žarišta, Hum, Pregradu i Stubičke Toplice. Tamo je situacija sada mirna, rekao je Capak.

Ministar unutarnjih poslova i šef Stožera Davor Božinović kaže da će se vjerojatno otvoriti dječja igrališta.

- Kad je u pitanju rekreacijski sport, tu će epidemiološke službe morati dati pojašnjenja, razmatramo mogućnost proširenja broja uzvanika na vjenčanjima i prisutnih na pogrebima. Što se tiče zadržavanja na javnim mjestima, tu odluku o zabrani nemamo namjeru produžavati.

Komentirao je i inspekcije vezane uz gužve u trgovinama.

- Inspekcije će raditi sve dok postoji potreba, a to će biti dok postoje mjere. Ne mora to biti istim intenzitetom. Kad smo krenuli s mjerama, bilo ih je više, aktivnije je radila i policija. Raste svijest i razumijevanje brzine i načina širenja virusa među stanovnicima. Jučer je bilo inspekcija, bilo je i nepravilnosti, sve se otklanja na način da se na licu mjesta ukaže na problem i svi se prilagode. Uspjeh ovisi o tome da svi razumijemo kako se treba ponašati. Želimo, gdje god je to moguće izbjeći bilo kakvu represiju.

Što je s neprehrambenim proizvodima poput tekstila na tržnicama?

- Ograničili smo niihovu prodaju, ali promijenit ćemo to u najskorije vrijeme. Vodimo brigu o tome i dopustit ćemo i da se s takvim proizvodima krene, rekao je Capak.

Alemka Markotić odgovorila je na pitanje o cjepivu i sojevima virusa te hoće li cjepivo biti jedinstveno u svijetu ili različito, primjerice, u Europi i SAD-u.

Nužna višegodišnja ispitivanja

- To je jako dobro pitanje. Kod nekih organizama poput virusa razlike nisu takve, iako postoje, da se ne može napraviti jedinstveno cjepivo. Kod drugih, ako se brzo mijenjaju, moraju se uzeti kombinacije cjepiva. Zasad ne možemo odgovoriti. Vjeruje se da razlike između sekvenci virusa, promjene i mutacije koje bi teorijski mogle utjecati na cjepivo, nisu takve. Zato je izuzetno važno što su Kinezi već u siječnju izolirali virus, a od trećeg mjeseca poznat je cijeli genom i sad se rade usporedbe iz cijelog svijeta. I u Hrvatskoj su napravljene tri stvari, izolacija virusa, sekvenciranje genoma virusa koji se kreću po Hrvatskoj ili su uneseni i kod kojih su zamijetili razlike. To je važno, trebat će puno istraživanja. Svi smo svjesni da bi cjepivo određenog postotka zaštite bilo bolje nego ništa. Za ispitivanja će trebati više godina, ali nadam se da ćemo imati neko cjepivo - rekla je.

Capak govori o domovima za starije.

- Prve smo preporuke donijeli prije proboja virusa u domove. Testiranje treba gledati u kontekstu toga da je svega 10 posto potreba dosad moguće proizvesti. Kako smo imali nove informacije o stanju i sumnji na bolest, mijenjali smo mjere. Testirali smo kad je bila postavljena sumnja. Definicija je postavljena davno prije, a kasnije smo je proširili i iz opreza uveli nadstandard. Sad testiramo više nego što je propisano, želimo zaštititi tu populaciju da nam se ne dogodi opet situacija proboja.

Alemka Markotić kaže kako nije lako odgovoriti kada će sve završiti.

- Ako budemo sigurni određeno vrijeme, barem dva tjedna da nema novog slučaja ili onih u izolaciji, onda bismo bili sigurni da smo pobijedili. Ostale mjere popuštamo kako smo planirali. Nije stvar samo nas. Imamo ljude koji žive u inozemstvu, moraju otići, vratiti se... Koronavirus je svijetu pokazao da ne može jednom biti dobro ako nije ostalima. morat će se cijeli svijet osloboditi virusa da i Hrvatska bude sigurna. Ako uspijemo dovesti do toga da smo na nuli, kao što je sada u Istri i nekim županijama, onda smo dobro, možemo se kretati, oslabiti mjere. No, tek kada se cijeli svijet oslobodi doista neće biti problema. Nažalost je tako.

Oprezno popuštanje

Capak odgovara na pitanje o kazalištima i kinima u odnosu na mise.

- Nitko nije rekao da je misa epidemiološki prihvatljivija od kazališta. Ako sam to rekao, a mislim da nisam, mogu se ispričati. Danas smo ministar Božinović i ja imali sastanak s ministricom kulture i njenom državnom tajnicom, to smo rješavali. Vodimo brigu o tome da treba uvesti kina, kazališta, festivale i ostale događaje. Danas smo o tome široko razgovarali i postavili si rokove da pripremimo dokumente. Popuštamo u fazama, oprezno. Nešto je trebalo biti prvo, nešto drugo. Prioritete su određivali ministri i Vlada. Predstava se može organizirati pod epidemiološkim mjerama, ali napravit ćemo okvir po kojem se može odigrati.

Ministar Beroš upozorio je da aktivnost virusa nije moguće predvidjeti.

- Svakodnevno u županijama imamo različito širenje i ponašanje virusa. U Europi situacija nije slična, usprkos sličnim mjerama. Niz je specifičnih okolnosti. Je li djelatnica bila u kontaktu s nekim tko ima virus, to se moglo dogoditi bilo gdje u Hrvatskoj. Osobe nužno ne moraju imati simptome, a dođu raditi u domove za starije i nenamjerno prenose virus nekom tko je star, kronični bolesnik i slično. Događalo se i u drugim domovima, ne nužno kao u Splitu, ali jest. Izuzetno smo se potrudili naći sve kontakte i postupati. Žao nam je što se to dogodilo, ali recepta nije moglo biti. Svi imamo naknadnu pamet, puno nam je pomogla u sagledavanju bolesti, ali u prvim trenucima nismo imali recept ili elemente po kojima možemo postupati. U hodu smo razrađivali strategiju. Vrlo brzo nakon izuma testa u Berlinu počeli smo ga primjenjivati. Širili smo mrežu. Sa sadašnjeg aspekta može se postaviti pitanje zašto nismo testirali više, ali tada to nije bilo moguće. Odgovorili smo zadovoljavajuće. Moglo je biti bolje, ali i puno lošije - rekao je.

Alemka Markotić rekla je kako ne bi trebalo biti koncentriran samo na starije ljude u domovima, jer ne žive svi u domovima.

Što s vježbama na fakultetima?

- Izrazito visok rizik je visoka dob spojena s kroničnim bolestima. U domovima živi dosta osoba. Važno je da se paze. Vidimo puno ljudi visoke životne dobi koji se kreću po trgovinama. To je razumljivo. Međutim, moram upozoriti da se izlažu opasnosti od razvoja teškog oblika bolesti. Molimo starije, pogotovo kronične bolesnike, da se pokušaju strpjeti, prošeću malo, ali bez kontakta. Neka odlaske u trgovinu prepuste onima koji mogu pomoći - rekla je.

Krunoslav Capak odgovorio je na pitanje što će biti s vježbama na fakultetima.

- Neki fakulteti se ne mogu završiti bez nekih vježbi. Medicinski fakultet, primjerice, koji smo završili nas troje. Napravili smo epidemiološki okvir. Sveučilište u Zagrebu zatražilo nas je taj okvir, napravili smo ga s djelatnicima Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar. Sličan je funkcioniranju malih razreda od 10 u školama. Tamo gdje se mora, napravit će se, a tamo gdje se akademska godina može završiti bez vježbi, bit će tako - rekao je.

Dodao je kako slijedi treća faza, no ona ne znači kraj. Stožer će nastaviti s pripremom idućih faza sve dok ne popuste sve uvedene mjere.

- Ali, to znači da ćemo morati napraviti okvir za "novo normalno" i suživot s koronainfekcijom - zaključio je.