Ipak, upozoravaju ekonomisti, spirala koronakrize u koju je upala Hrvatska učinit će svoje pa se već sada može reći kako je sasvim izgledno da će se s vremenom početi smanjivati i minusi po tekućim računima, piše Index.

"Ako se pokaže da ti krediti imaju trend porasta nenaplativosti, banke će ih početi smanjivati. Bojim se da ćemo zbog krize imati taj trend jer raste nezaposlenost i smanjuju se plaće pa bi i banke mogle redefinirati uvjete za odobravanje minusa po tekućim računima", upozorava ekonomski analitičar Damir Novotny. 

Pojedine banke već i sada u neto plaću ne računaju dodatke, poput troškova prijevoza

Dodaje kako je u ingerenciji samih banaka da odluče što sve ulazi u plaću, koja je temelj za izračun minusa. Neke banke već i sada pod neto plaćom podrazumijevaju samo "čistu" plaću, bez dodataka za prijevoz i topli obrok te stalnih ili povremenih stimulacija, pa onda i iznos dopuštenog prekoračenja po tekućem računu računaju samo na temelju te "čiste" neto plaće. Druge, pak, u kalkulacije uzimaju i dodatke na plaću, a neke čak i povremene honorare. Sve, dakle, ovisi o politici same banke. 

Prema podacima Hrvatske udruge banaka (HUB), banke su u 2018. godini odobrile prekoračenja po tekućim računima u iznosu nešto manjem od 6,9 milijardi kuna. Već u prošloj godini iznos odobrenih minusa po tekućim računima smanjio se na nešto manje od 6,8 milijardi kuna, a krajem travnja ove godine - dakle, u jeku koronakrize - iznos prekoračenja po tekućim računima bio je nešto viši od 6,5 milijardi kuna. 

U središnjoj banci ističu da je urednost otplate po toj vrsti kredita već godinama stabilna. Naime, kašnjenja u otplati dulja od 90 dana zabilježena su 2018. u šest posto slučajeva, a godinu kasnije u 5,9 posto slučajeva. Krajem travnja, ističe se u odgovoru HNB-a na naš upit, također je 5,9 posto odobrenih prekoračenja po tekućim računima spadalo u kategoriju problematičnih, odnosno kod njih su zabilježena kašnjenja u otplati dulja od 90 dana. 

Spirala rezanja plaća i otkaza 

No izbijanjem koronakrize mnogim su zaposlenicima smanjene plaće, a mnogi su ostali i bez posla. Procjene govore da će se do kraja godine burza rada nastaviti puniti pa bismo kraj 2020. mogli, kako procjenjuju ekonomisti, dočekati s 200.000 ili više nezaposlenih. Također, zbog naglog pada prihoda tvrtki očekuje se i nastavak rezanja plaća zaposlenih. U takvim uvjetima smanjit će se i kreditna sposobnost brojnih klijenata banaka, što znači da će im banke s vremenom smanjiti i minuse po tekućim računima koje su im odobrile. Tim više što je jedna od posljedica svake krize i rast nenaplativih ili teško naplativih kredita, u koje ulaze i minusi po tekućim računima.  

Ipak, ne treba očekivati da će se to događati brzo, a sigurno neće preko noći. Naime, izbijanjem koronakrize banke su zamrznule i minuse po tekućim računima, neovisno o stvarnim primanjima svojih klijenata, a mnoge su najavile i da neće dirati prešutna prekoračenja, kako se sada zovu minusi po tekućim računima, ni u narednom razdoblju. No ako se nekom klijentu primanja trajno smanje, nema sumnje da on automatski postaje i kandidat za rezanje odobrenog minusa kada se ponovno bude analizirala njegova kreditna sposobnost. 

Što kažu u bankama?

"U slučaju da do toga dođe, banka će klijenta obavijestiti o smanjenju ili ukidanju prekoračenja, neovisno o vrsti razloga, te mu ponuditi obročnu otplatu umanjenog ili ukinutog iznosa na 12 obroka i uz primjenu kamatne stope koju je klijent imao ugovorenu za korištenje prešutnog prekoračenja", kažu u Zagrebačkoj banci dodajući da zasad ništa nisu mijenjali u politici odobravanja minusa po tekućem računu.

Napominju i da su svim klijentima kojima su odobrili moratorij po bilo kojoj vrsti kredita i bez obzira na smanjenje ili izostanak plaće omogućili da postojeći minus po tekućem računu zadrže 12 mjeseci.   

Više pročitjate OVDJE.