Oni bi bili tek jedna tvrtka u nizu koja je zapala u financijske poteškoće, no izdvajaju se po dvije stvari; dio su velikog svjetskog branda Hertz International, najstarije korporacije za iznajmljivanje automobila u svijetu, a suvlasnik tvrtke od 1998. godine, kada su preuzeli tu svjetsku franšizu,  bio je Stjepan Tuđman, sin tada najmoćnijeg Hrvata, predsjednika RH Franja Tuđmana.

U toj tvrtki je od osnutka do 2004. godine Tuđman je bio zamjenik predsjednika Nadzornog odbora, a kako poznavatelji prilika tog vremena kažu, njegov udio je možda i bio veći, no zadnjih desetak godina vlasništvo u cijeloj tvrtki je preuzeo tada papirnato najveći vlasnik, Mladen Petreski.

Poslovanje obiteljskog carstva Tuđmana devedesetih godina

Prije 17 godina, točnije 29. rujna 1998. godine, Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman je po odredbama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika predsjedniku Hrvatskog državnog sabora podnio Izjavu o imovini i vlasništvu prilikom stupanja na dužnosti.

Uz plejadu tvrtki, nekretnina, pokretnina, među popisom članova obiteljskog kućanstva spomenut je i Diplomirani ekonomist Stjepan Tuđman, njegov sin. Uz 50 posto udjela u tvrtki Domovina holding d.o.o., otac Franjo prijavljuje i sinovih 5 posto u tvrtki Anterra d.o.o.

Zanimljivo, od točno deset tvrtki (devet tvrtki i jedan obrt) samo je jedna danas aktivna, doduše na aparatima, ali aktivna i u predstečajnoj nagodbi – Anterra d.o.o. Hertz.

U toj tvrtki je od osnutka do 2004. godine Tuđman je bio Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora, a kako poznavatelji prilika tog vremena kažu, njegov udio je možda bio i veći, no zadnjih desetak godina vlasništvo u cijeloj tvrtki je preuzeo tada papirnato najveći vlasnik, Mladen Petreski.

Prijateljski odnosi s Tuđmanom, Ćirom Blaževićem i Dinamom

Mladen Petreski u javnosti nije nepoznata osoba. Vezivali su ga poslovni i prijateljski odnosi s bivšim izbornikom Hrvatske nogometne reprezentacije Miroslavom Blaževićem, a Petreski je Blaževiću bio tajnik u HNS-u.

Posredovanjem Petreskog krajem devedesetih godina, na Maksimir je došao čuveni Osvaldo Ardiles. Preporuka Mladena Petreskog tadašnjem Dinamovom, odnosno Tuđmanovom vodstvu, bila je korisna i  uspješna. Petreski, tada kao nogometni agent, zajedno s Miroslavom Tuđmanom finišira posao. Na čelu Dinama je bio Zlatno Canjuga, pijun Franja Tuđmana i tadašnjeg HDZ-a.

Dolaskom Ardilesa na Dinamo Petreski je glumio ulogu prevoditelja između trenera i momčadi.

Miroslav Blažević, prije odlaska za Francusku i prvenstvo 1998. godine, pozira ispred Hertzovog Mercedesa, a Petreskom u marketinške svrhe fantastično pomaže 5 posto koje je dao Tuđmanu kao suvlasniku.

Spas u kukuriku predstečajnim nagodbama

Ono što su potpomogli 1998. godine HDZ i Tuđman, danas bi trebala spasiti Kukuriku vlada i Linićev Zakon o predstečajnim nagodbama.

Kada je Uprava Anterre, početkom ove godine, shvatila da brod tone, krenula je u proces pokretanja Predstečajne nagodbe, s obrazloženjem Mladena Petreskog, koji početkom kolovoza u svom izlaganju u Fini izjavljuje u svoje osobno ime i u ime djelatnika Anterra d.o.o., da su u poslovnom odnosu prema svim dobavljačima, financijskim institucijama i ostalim poslovnim partnerima postupali s najboljom namjerom, iskustvom i znanjem, ali je zbog realnih tržišnih okolnosti kao i poslovnih odluka unutar Društva došlo do poslovnih gubitaka koji su rezultirali trenutnom financijskom situacijom i ovim postupkom Predstečajne nagodbe.

- Društvo je od 1998. godine jedna od vodećih tvrtki u rent-a-car poslovanju na hrvatskom tržištu, kao ekskluzivni franšizni partner Hertz International.

Petreski dalje naglašava da je rast poslovnih aktivnosti uvijek bio vrlo oprezan, pokušavajući ostati u vrhu ponude u kvantitativnom i kvalitativnom obliku. Međutim, to je za društvo u posljednjih 5-6 godina rezultiralo s nekoliko financijski negativnih perioda, kako zbog unutarnjih, tako i vanjskih razloga.

Jedan od direktora tvrtke Anterra Hertz - Mladen Petreski
Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Predsjednik uprave Anterre je obrazložio probleme iz 2014. godine, a u smislu velikog pada maloprodaje vozila u Hrvatskoj, da je velika količina vozila uoči ljeta 2014. godine usmjerena u rent-a-car flote pa je, kako u pred/posezoni, tako i u srcu sezone, došlo do prekapacitiranja ponude za otprilike 30 posto vozila u ponudi iznad tržišne potražnje.

Navedeno je utjecalo na 'rat cijena' među konkurentskim tvrtkama te velikim padom prosječne cijene po danu najma vozila od 20-tak posto za sve najveće operatore.

Za Hertz Hrvatsku  je navedeni problem konkretno značio pad prosječne cijene najma po danu s 340,00 kuna (2013.g.) na 290,00 kuna (2014.g.) odnosno 50,00 kuna x 110.000 dan/najmova =5.500.000,00 kuna pada prihoda uz povećane troškove dodatne flote vozila i pad utilizacije (op.a. Iskoristivosti vozila) zbog prevelike ponude na tržištu.

Sve navedeno dovelo je Društvo u poziciju nelikvidnosti, što je postalo očigledno analizom prvih 9 mjeseci poslovanja za 2014. godinu.

Novi vlasnik Anterre grčki Autohellas Hertz

Bez obzira na financijske probleme u kojima su se to društvo i sam Mladen Petreski našli, Anterra je poželjna tvrtka u navedenoj djelatnosti iznajmljivanja automobila. Uz tvrtku Vetura i Sub-rosu najstarija su tvrtka s tom djelatnošću, godinama su poslovali pozitivno unatoč nemirima na Kosovu, ali i nestabilnim turističkim sezonama u godinama od osnutka tvrtke.

Direktor tvrtke do 2010. godine je bio Anton Krivak, koji je godinama kalio svoje iskustvo u Avisu, također jednom od najvećih rent a car brandova u svijetu. Slučajno ili ne, njegovim odlaskom iz Hertza u drugu konkurentsku tvrtku, pada i dobit Anterre s milijun kuna na svega 45 tisuća kuna, pa sve do minusa od 13 milijuna kuna.

U očaju za spas zaposlenika, ali i sebe, Petreski traži investitora koji će pružiti slamku spasa. On je sam kao jamac platac i solidarni dužnik dao jamstva u svoje osobno ime u iznosu većem od 9 milijuna kuna pa je logikom blokade pravnog subjekta od strane banaka i lizing tvrtki zapravo i njemu samom bio račun u blokadi.

Najozbiljniji ponuditelj je bila grčka tvrtka Autohellas SA. iz Atene koja je najveći HERTZ-ov franšizer u Europi s tradicijom starom 53 godine te posluje u sedam zemalja jugoistočne Europe (Crna Gora i Srbija također) s prometom od 150 milijuna eura.

Kako doznajemo, grčko vodstvo Autohellasa je ponudilo dokapitalizaciju i preuzimanje tvrtke, ali isključivo uz uvjet da se provede Predstečajna nagodba. Autohellas je u međuvremenu, i prije okončanja predstečaja, odlučio dokapitalizirati tvrtku s manjim dijelom od milijun i 300 tisuća kuna i od 10. lipnja ove godine je postao suvlasnik tvrtke, a kako bi se uz dokapitalizirana sredstva očuvala djelatnost i kako bi hrvatski Hertz ostao aktivan na tržištu pribavili su im i dio vozila, i to iz bugarskog Hertza kojeg također posjeduju preko tvrtke Autotechnica od 2003. godine. Novi direktori su, uz Mladena i Renatu Petreski, Grci Dimitrios Mangioros, Athanasios Theodorou te Eftichios Vassilakis.

No, posao Autohellasa ne završava na rent a car poslovanju. Njihov posao, kako u Grčkoj, tako i u Ukrajini, Bugarskoj, Cipru, Srbiji, Crnoj Gori, ali sada i u Hrvatskoj, se proteže i do ponude operativnog lizinga i upravljanja flotom. Od 2010. do danas u Srbiji su postali ozbiljan konkurent lizing društvima, a posebice onima koji nude operativni lizing s cjelovitom uslugom održavanja i ponude zamjenskih vozila, što je izrazito prihvatljivo kod velikih tvrtki koje nemaju službu održavanja.

No, da se vratimo unatrag na blokadu Anterre, koja je do otvaranja procesa predstečajne nagodbe u blokadi od strane banaka i lizinga bila 48 dana. Lizing kuće ni same nisu mogle zamisliti da će radi njihovog nerazumijevanja, ali i lošim poslovanjem njihova komitenta Hertz-a, na mala vrata ući tvrtka koja je veća konkurencija lizing kućama nego rent a car tvrtkama u Hrvatskoj.

Osim Anterre, grčki Autohellas je dolaskom na hrvatsko tržište odmah otvorio tvrtku Autotechnica Fleet Services d.o.o. te tako jasno dao do znanja da će u budućnosti dati naglasak i na nešto više od iznajmljivanja vozila.

Sve je počelo 1963. godine i pokretanjem poslovanja iznajmljivanja vozila sa i bez vozača. Sjedište tvrtke je bilo u Ljubljani, a vrlo brzo su se raširili po cijeloj Hrvatskoj. Godine 1967. potpisuju ugovor s Hertz Italijom, a samostalno potpisuju licencu 1971. godine. 

Povijest HERTZ-a u Hrvatskoj

Nije sve u Hrvatskoj počelo s Tuđmanom, niti s Petreskim. Do 1998. godine franšizu Hertza je držala tvrtka Kompas Hertz rent a car d.o.o., a njen vlasnik je bilo istoimeno dioničko društvo iz Ljubljane. Ranije, prije raspada bivše države Kompas Hertz Jugoslavija je bila OOUR turističkog poduzeća Kompas, raspolagala je s približno 4 tisuće automobila, 190 autobusa i 200 teretnih kamiona. Zauzimali su 40 posto tržišnog udjela u cijeloj Jugoslaviji sa 67 poslovnih jedinica.

Sve je počelo 1963. godine i pokretanjem poslovanja iznajmljivanja vozila sa i bez vozača. Sjedište tvrtke je bilo u Ljubljani, a vrlo brzo su se raširili po cijeloj Hrvatskoj. Godine 1967. potpisuju ugovor s Hertz Italijom, a samostalno potpisuju licencu 1971. godine. 

U Hrvatskoj je tvrtka započela s poslovanjem u jeku rata kao društvo s ograničenom odgovornošću sa sjedištem u Rijeci. Generalni direktor tvrtke bio je Dubrovčanin Anton Uršić.

U samom početku rata Hrvatska vojska mobilizirala je veliki broj automobila, koje pri kraju ratnih zbivanja ili bilježe kao uništena, ukradena ili ih vraćaju kao amortizirana vozila.

Sjedište Kompasa u Rijeci 

Za navedenu štetu društvo nikada nije obeštećeno od države, a u poratnim godinama i unatoč teškim ekonomskim problemima države i tog poduzeća, zadržavaju zaposlenike bez otkaza, kreću u obnovu flote autobusa, obavljaju autobusne linije, u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu.

Tvrtka u Hrvatskoj posluje na više od dvadeset podružnica, a veliki dio njih imala je u svom vlasništvu. No, 1997. godine misteriozno zapada u financijske probleme. Teško se spomenuti problemi mogu povezati s tvrtkom koja je u planu imala preuzeti njihovu licencu Hertza, Anterra d.o.o. koja je baš slučajno 1996. godine otvorena za istu djelatnost, no koincidencija je ogromna.

Temeljni kapital 1997. godine iznosi 14 milijuna i 341 tisuću kuna, a dugovi su bili višestruko niži. Kako je Nacional pisao tih godina, Tuđman i Petreski su preuzeli Hertz s prvim danom 1998. godine, a prethodne godine su u Londonu dobili licencu isti dan kada su dotadašnji generalni direktor Anton Uršić i Miroslav Barač uhapšeni kada su sa zagrebačkog aerodromu išli u London produžiti istu licencu.

Poznavatelji tog slučaja za Dubrovački dnevnik su objasnili kako je do hapšenja došlo. Hrvatska policija je dvojicu direktora uhapsila u zrakoplovu, i to u međunarodnoj zoni kada su prošli granični prijelaz. U hrvatskim medijima se danima pisalo kako iza navedenih uhićenja stoji politika. Nikada nije došlo do sudskog epiloga, niti je postojao stvarni razlog za zadržavanje Uršića i Barača u pritvoru.

U svibnju 1998. godine otvoren je stečajni postupak nad tvrtkom, promijenjena su dva stečajna upravitelja, a sam stečaj je trajao punih pet godina, a prema svim financijskim pokazateljima on nikada nije niti trebao biti otvoren. Navedenim stečajem je posao izgubilo približno 90 zaposlenika.

Nakon 17 godina od raspada jedne i dizanja druge tvrtke, osnivač nove tvrtke s licencom Hertza moli Financijsku agenciju da im odobri Predstečajnu nagodbu radi 35 zaposlenika te tvrtke.

Zanimljivo, 1998. kada su odlučili preuzeti licencu tvrtke koja je do tada 35 godina nosila ime Hertz, nitko od vlasnika, ni Tuđman, niti Petreski, nisu mislili na 90 obitelji koje su gašenjem te tvrtke ostale na ulici. Samo manji dio Kompasovih radnika našlo je svoje radno mjesto u Tuđmanovoj tvrtki, no taj broj je bio brojkom zanemariv.

Zanimljivo kako se povijest poigrala s Petreskim i Tuđmanom koji je prošao još i gore, kojem je desetak tvrtki završilo na gotovo istovjetan način, bankrotom i gašenjem. 

Bez obzira na ulazak još jednog stranog vlasnika u hrvatsku firmu, pohvalno je što je Petreski s godinama rada u biznisu imao takvo iskustvo da pronađe partnera i spasi posrnulu tvrtku i očuva brend Hertza koji u Hrvatskoj traje pola stoljeća.