Ivan Kozarac sudionik hrvatske moderne, pjesnik, pripovjedač i romanopisac rodio se 8. veljače 1885. godine u Vinkovcima. Potekao je iz siromašne seljačke obitelji stoga je njegovo školovanje trajalo jako kratko. Morao se zaposliti pa je postao odvjetnički, sudski pisar. Prije smrti zaposlio se u Nakladnom fondu Društva hrvatskih književnika u Zagrebu.

Nakon početnih crtica i stihova, što ih je objavio u Viencu 1903. pod pseudonimom Kerepov, prvu i za života jedinu zbirku novela Slavonska krv tiskao je 1906. U tim proznim crticama mogu se očitovati neke programske odlike hrvatske moderne. Nabujala, snažna erotika, psihologiziranje, naglašena poetska raspoloženja sjete i sutonskih previranja suprotstavljena su gotovo realističkom opisu krajolika. Kozarac je snažno potaknut svojim slavonskim krajolikom, a njegov se zavičaj ukazuje kao nepresušna tematska okosnica.
Nakon smrti objavljena su mu djela Izabrane pripovijetke i roman Đuka Begović. U njima o psihološkim problemima daje širu društvenu utemeljenost i svoje likove promatra kao izdanke procesa nepovratnog propadanja slavonskog sela. Svojevrsno samouništenje obilježje je i Kozarčeva najpoznatijeg lika, naslovnog junaka romana Đuka Begović, koji je izlazio u časopisu Ilustrovani Obzor.

Kozarac je podijelio sudbinu brojnih hrvatskih pisaca koji, izmučeni životnim tegobama, siromaštvom i bolešću, nisu doživjeli zrelu stvaralačku dob. Umro je od sušice 16. studenoga 1910. u Vinkovcima, u gradu u kojem se i rodio.

Hrvatski slikar Ivan Tišov rodio se na današnji dan 1870. u selu Viškovci, nedaleko od Đakova.

Radio je bez skica i crteža, odmah s kistom, postižući zadivljujuću sličnost. Portretirao je svoju ženu Anu Neuhäuser, Vladimira Vidrića, Grgu Martića i mnoge druge.

Potkraj stoljeća osjeća se Bukovčev utjecaj na Tišova. Tada je slikao tamnim bojama te ih kontrastirao žutom, modrom i zelenom, a teme je birao iz narodnoga slavonskog života. Slika Pod javorom jedno je od najljepših njegovih djela, ostvareno velikom kreativnom snagom. Umro je od moždanog udara 20. rujna 1928. u Zagrebu.

XIV. Zimske olimpijske igre otvorene su na današnji dan 1984. godine u Sarajevu, u tadašnjoj SFR Jugoslaviji. Uz Sarajevo ostali gradovi kandidati bili su Sapporo (Japan) i Falun/Göteborg (Švedska).

Međutim Međunarodni olimpijski odbor u odabiru zemlje domaćina djelomično se vodio političkim razlozima: kao nesvrstana zemlja, tadašnja SFRJ je davala manje prilike za hladnoratovske bojkote, zabilježene na OI tih godina. Glavni je motiv ipak bila želja da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima, održe u gradu koji je do tada najpoznatiji bio po događajima koji su bili neposredan povod za izbijanje Prvog svjetskog rata.

Igre su protekle u prijateljskoj atmosferi, za koju su bili zaslužni iznimno ljubazni domaćini, te su ostale upamćene kao vrlo ugodne Igre za natjecatelje kao i za gledatelje.

Na današnji dan započeta je izgradnja Hollywoodske staze slavnih. Odabrano je 1550 imena iz zabavne industrije i sagrađen je specijalni pločnik na Hollywood Boulevardu. U odboru za odabir zvijezda bili su poznati ljudi poput Walta Disneya i Samuela Goldwyna (osnivača MGM-a). Prvih osam zvijezda dobili su ljudi čija su imena nasumice izvučena iz šešira između onih 1550. Među tih prvih osam bili su Burt Lancaster, Joanne Woodward, Olive Borden, Louise Fazenda i Preston Foster. Zvijezde su dodijeljivanje iz pet područja zabavne industrije: filma, televizije, glazbe, kazališta i radija. Zvijezde su napravljene od ružićastog materijala uokvirenog s mjedi. Godine 2011. Walk of Fame je imao ukupno 2454 zvijezde, a još dvadesetak novih zvijezda dodaje se svake godine. Dugačak je oko 2100 metara. Oko deset milijuna ljudi posjeti ga godišnje. Obitelj koja ima najviše zvijezda je Barrymore (John Barrymore, Lionel Barrymore, Ethel Barrymore, John Drew Barrymore i njegova kći Drew Barrymore).