Znanstvenici sa Sveučilišta Swansea u Walesu predviđaju da bi se više od 5000 kvadratnih kilometara leda moglo odvojiti u svakom trenutku, a taj bi događaj značio i drastične promjene u izgledu Antarktičkog poluotoka te imao goleme posljedice za okoliš.

Rasjed u ledu je trenutno dug preko 200 kilometara i nastavlja se širiti pa je samo pitanje vremena kada će doći do potpung odvajanja, tvrdi profesor Adrian Luckman, znanstvenik na Sveučilištu Swansea. Iako golema, ako dođe do odvajanja, ova ledena santa ipak neće biti najveća zabilježena u povijesti jer rekord u veličini drži ledena masa koja se 2000. godine odvojila od ledenog grebena Ross Ice, a čija je površina bila jednaka površini Jamajke.

Unatoč tome, očekuje se da će biti među 10 najvećih ledenih santi koje su dosad zabilježene, piše britanski The Guardian .

Zanimljivost je kako znanstvenici zasad odbijaju pukotine u ledu i odvajanje ledenih masa izravno povezati s posljedicama klimatskih promjena. Uzrok pukotina mogao bi tako biti tek jedan od cikličkih čimbenika u ledenim grebenima, a oni su za njih prirodni i uobičajeni.

Drugim riječima, to je samo 'jedan od načina na koje ledeni grebeni rastu i stvaraju nove ledenjake' izjavio je Luckman, dodavši kako klimatske promjene i globalno zatopljenje zasigurno ne pomažu nastaloj situaciji te da su upravo one bile uzrokom otapanja nekih drugih ledenih polica na Antarktici.

Trenutno je stanje Larsena C nepoznato jer posljednja dva dana znanstvenici nemaju novih snimki tog područja pa je realno moguće da 5000 kvadratnih kilometara leda već pluta po moru oko Antarktike.

No postoji i mogućnost da do odvajanja ne dođe za još nekoliko mjeseci. Na odvajanje gigantskih ledenih santi znanstvenici upozoravaju najviše iz razloga jer  ono može ubrzati klizanje ledenjaka prema moru s obzirom na globalno zatopljenje, a  što bi za posljedicu  imalo porast razine svjetskih mora.

Vijest o Larsenu C stigla je u trenucima u kojima svijet raspravlja o posljednjem potezu američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je SAD povukao iz Pariškog sporazuma kojim se zemlje obvezuju na borbu protiv globalnog zatopljenja i smanjenje emisije štetnih plinova i tvari u okoliš.

Izvor: net.hr