Kako stoji u tekstu, riječ 'karantena' ima talijanske korijene jer su brodovi koji su stizali u Veneciju trebali provesti 40 dana na sidru kako ne bi unijeli zarazu u gradove.

S druge strane, svatko tko je dolazio u Dubrovnik, morao je prvo provesti 30 dana u izolaciji u Cavtatu ili na Mrkanu. Navodi se i to kako je Dubrovnik bila prva mediteranska luka koja je držala osobe koje su pristizale u Dubrovnik odvojenima od zdravog stanovništva dok je Venecija zaustavile sve brodove i trgovinu. Kasnije je vrijeme koje je potrebno provesti u karanteni s 30 produljeno na 40 dana, a bile su predviđene i vrlo stroge mjere za kršenje izolacije.

Karantene su se nalazile u sklopu benediktinskog samostana na Mljetu, na Dančama i na Lokrumu, a svakako je najpoznatiji kompleks Lazareti na Pločama koji su izgrađeni u 17. stoljeću za potrebe karantene. BBC piše kako su Lazareti danas turistička atrakcija.

"Unutar zidina bilo koja vrsta zaraze može biti lako proširena pa su Lazareti bili jako prostrani, s 10 zasebnih cjelina u kojima je uvijek dovoljno zraka," izjavio je za BBC turistički vodič Ivan Vuković.

BBC piše kako su danas, zbog koronavirusa, otkazani letovi za Dubrovnik, kao i dolasci kruzera, a granice su zatvorene.

"Ni tijekom rata 90-ih, Dubrovnik nije bio tako prazan. Možete čuti tišinu, čak i najmanji zvuk odzvanja ulicama," izjavio je Vuković podsjetivši kako su Dubrovčani, baš kao Talijani i Španjolci, vrlo društveni te kako vole raspravljati i dugo ispijati kavu u kafićima.

"Covid izluđuje Hrvate, volimo se grliti i ljubiti, baš kao Talijani i Španjolci," dodao je Vuković. Također je naveo i kako brojni Dubrovčani dugo žive u velikim zajednicama, sa svojim roditeljima, djedovima i bakama pa se stoga posebno paze da se ne zaraze.

Originalni tekst pronađite OVDJE.