Kako život vrlo često nije ono što gledamo tijekom blagdanskih praznika na TV ekranima, u božićnim filmovima ili reklamama, mnogi od ljudi koji su imali veća očekivanja od onih koja su im se dogodila postaju depresivni, nesretni i razočarani. Na to su upozorili predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač te odvjetnica Viktorija Knežević koji su na društvenim mrežama objavili snažne poruke koje nam ovih blagdana trebaju biti na pameti. 

"Postblagdansko razdoblje uvijek donosi povećane stope samoubojstava.
Ljudi koji nemaju obitelji, žive sami, usamljeni su, nemoćni i/ili duševno bolesni, čine osobito ranjivu skupinu.
Imate li koga takvog u blizini?
Nije važno hoćete li podijeliti ovaj status ili lajkati, važno je da provjeriti kako je ta osoba u vašoj blizini, pomognete ako možete barem lijepom riječju. Ako joj mračne misli i padnu na pamet, da kaže: Ima nade, nije sve tako crno, ima dobrih ljudi!
To je puno važnije od čiste kuće i francuske u hladnjaku," objavila je Knežević. 

"Prošle godine u ovo doba sam izgubio velikog i dragog prijatelja, potpuno nesvjestan njegove unutarnje borbe. Blagdani su osjetljivo razdoblje te pogoršavaju stanje depresije. Osvrnite se na svoje bližnje koji bi mogli imati takvih problema i pomozite im dok nije prekasno...," objavio je Barač. 

Svake minute u svijetu dvije osobe izvrše suicid, što čini oko milijun ljudi godišnje! Na ove brojke treba dodati i pokušaje suicida za koje se procjenjuje da na jedan izvršeni suicid ide 20 pokušaja! Bliski ljudi koji ostaju nakon gubitka šokirani su događajem te se pitaju jesu li mogli prepoznati osobu u patnji i riziku od suicida i pomoći joj. Postoje određeni čimbenici rizika, kao i postupci kojima možemo pomoći sebi te drugima u stanju krize i suicidalnih namjera.

Na službenim stranicama psihološkog centra Tesa objavljeno je što napraviti u slučaju ako osoba razmišlja o samoubojstvu. 

Preporuke ako razgovarate s nekim tko se osjeća depresivno ili razmišlja o samoubojstvu
– nemojte obećavati da ćete to držati u tajnosti
– postavljajte pitanja i nemojte nuditi odgovore
– slušajte bez davanja savjeta
– ne osuđujte ga
– pitajte ga što ga mu je ranije pomagalo kako bi mu omogućili da sam pokuša smisliti rješenje
– pomozite mu pronaći stručnu pomoć
– ponudite da ćete ga otpratiti do stručnjaka
– pripremite se da će osoba možda reagirati ljuto ili se povući

Ako se sami osjećate potišteno ili razmišljate o samoubojstvu:

• Recite nekome kome vjerujete što vam se događa
• Nastojte se okružiti ljudima koji su brižni
• Nastojte se okružiti ljudima koji razmišljaju pozitivno
• Zamolite nekoga da vam pomogne razumijeti što vam se događa
• Pronađite stručnu osobu i otvoreno s njom razgovarajte o svojim osjećajima
• Sklonite od sebe bilo kakvo sredstvo s kojim biste se mogli ubiti, prvenstveno oštre i druge opasne predmete ili oružje ako pijete neke lijekove, dajte ih osobi kojoj vjerujete i neka vam ona daje samo dnevnu dozu
• Nemojte piti alkohol niti uzimati lijekove koji vam nisu nužni
• Izbjegavajte se baviti aktivnostima u kojima se osjećate neuspješno ili koje su za vas zahtjevne
• Postavite si male ciljeve koje vjerojatno možete postići
• Radite na svojim ciljevima polako, korak po korak
• Napišite si dnevni raspored i svakako ga se pridržavajte
• Odredite koje stvari su Vam najvažnije za napraviti
• Kada nešto napravite, prekrižite to na rasporedu
• U dnevni raspored uključite barem dva razdoblja od 30 minuta u kojima ćete se baviti aktivnostima u kojima ste nekada uživali, poput slušanja glazbe, sviranja nekog instrumenta, meditiranja, čitanja knjige ili časopisa, pletenja, šivanja, kupanja, pisanja, odlaska u kupovinu, igranja neke igre, gledanja najdražih filmova s video-kazeta ili DVD-a, vrtlarenja, igranja s kućnim ljubimcem, sudjelovanja u nekom hobiju, vožnje ili šetnje
• Brinite za svoje vlastito zdravlje. Jedite zdravu i dobro uravnoteženu prehranu. Nemojte preskakati obroke. Odspavajte koliko vam je potrebno. Svaki dan jednom ili dva puta prošetajte
• Svakako barem 30 minuta dnevno provedite na suncu. Sunčevo svjetlo je dobro za svakoga tko se osjeća potišteno (ne samo za ljude sa sezonskim afektivnim poremećajem).
• Iako baš i ne osjećate želju za društvom, razgovarajte s drugim ljudima. O kojoj god temi razgovarali, time smanjujete svoju izoliranost što vam može pomoći.
• Zapamtite da, koliko god se loše osjećali, to stanje nije trajno. Potražite podršku da premostite to stanje krize.

Ako poznajete nekoga za koja smatrate da mu treba pomoć ili je to osoba sama iskazala, svakako se obratite stručnoj osobi, psihologu ili psihijatru. 

Također, postoji i telefon za psihološku pomoć 01/48 28 888 koji je otvoren svakim radnim danom od 10 do 22:00 sati, ali i internet savjetovalište psiho.pomoc@tesa.hr. 

Zapamtite kao čin samoubojstva ne rješava boli. On samo prenosi tu bol na one kojima biste nedostajali.