Stručno vodstvo pripremili su Božo Benić i Morana Rozić iz Društva arhitekata Dubrovnika, a vođenju je prisustvovalo 80-ak zainteresiranih, među kojima i osobe koje su sudjelovale u izgradnji objekata, ali i bivši zaposlenici koji su podijelili svoja svjedočanstva i zanimljivosti.

Tom prilikom su iznijeti podaci vezani uz razvoj vojnog odmarališta u Kuparima uopće, kao i o izgradnji hotela te njihovoj arhitekturi. Poseban naglasak stavljen je na hotel Pelegrin.

"Podsjetili smo kako je DAD, uz podršku svih strukovnih udruga i institucija tražio njegovu zaštitu u vidu zaštićenog kulturnog dobra, no ti su zahtjevi bili odbijeni i Pelegrin će, za potrebe gradnje novog turističkog resorta, biti srušen," kazao je Benić te pojasnio u čemu leži njegova velika vrijednost.

"Pelegrin je svoje prve goste primio 1963. godine, a volumenom i kapacitetom tada je bio najveći hotel na Jadranu. Njegov arhitekt David Finci je osvojio godišnju nagradu Društva arhitekata Sarajeva upravo za Pelegrin jer se tu radi o inovativnoj arhitektonskoj tipologiji. Dakle, u njemu se nalazi reprezentativni atrij u središtu hotela s galerijskim sustavom iz kojeg se može pristupiti sobama. To je bila inovacija u arhitekturi i u tom se dobu ona prvi put pojavljuje. Cijeli kompleks je bio pod upravom JNA, a najveći dio novčanih sredstava usmjerenih na izgradnju objekata, bio je utrošen na izgradnju Pelegrina. Njega su i struka i javnost prepoznale kao jedno od najznačajnijih ostvarenja hotelske arhitekture na prostoru bivše države," pojasnio je Benić.

Apeli i inicijative strukovnih društava i kulturne javnosti da se hotel Pelegrin arhitekta Fincija sačuva i proglasi kulturnim dobrom nažalost nisu urodili plodom. Podsjetimo, svoje su primjedbe predstavnici arhitekata uložili i prilikom javne rasprave o UPU područja, no one nisu naišle na plodno tlo odnosno ta je odluka prepuštena investitoru.