Stekao je neprocjenjivo iskustvo kao operativac u Atlasu, tvrtki koja je prije rata bila turistički brend u regiji i sinonim za tradiciju i kvalitetu usluga u turizmu, piše Objektivno. Kao svjedok nekadašnjih ograničenja u poslovanju, ali i svojevrsni vizionar kada su u pitanju promjene koje će uskoro uslijediti, Hrnić s Lukšom Glavinjom i Srećkom Žunecom 1989. godine odlazi iz Atlasa, napuštajući tako siguran posao, da bi pokrenuo onaj privatni. Kroz prepoznatljive proizvode i usluge ubrzo doživljavaju uspjeh na tržištu, što pak kasnije prepoznaju iz vodeće putničke kompanije u svijetu – TUI Group, u sklopu koje Gulliver travel posluje od 2001. godine.

No, Goran Hrnić je 10. veljače 2020. godine otišao s funkcije predsjednika Uprave Gulliver travela. S novom predsjednicom Uprave Aleksandrom d'Angelo iz TUI-ja, u nadolazećem razdoblju dva su cilja, realizacija poslovnih planova te uspješan dovršetak integracije Gulliver travela u TUI Grupu

Stvarali ste tvrtku Gulliver travel, vodili je 31 godinu, a sad ste otišli. Što je bilo najteže od toga? 

– Teško je to reći. Zapravo. Svaki početak je težak, ali bili smo mladi nas trojica, mlađi od 30 godina pa nismo puno dvojili. Za 31 godinu rada, svakako su najteži trenuci bila ratna vremena koja su posebno bila teška u Dubrovniku. Ali ni tada nismo odustajali, radili smo mnogo poslova u nadi da će rat završiti i da će se turizam ponovno vratiti u Dubrovnik. Tada su naše poslovne ambicije bile vezane za naš Grad, a niti u primisli nam nije bio razvoj koji se kasnije dogodio. Teških trenutaka je bilo i kasnije (kosovska kriza, svjetska kriza, nerazumne odluke ondašnjih vlada, pad Agrokora…), ali sve te teške situacije smo prihvaćali kao izazov i izlazili smo iz kriza kao pobjednici. Odlazak je bio više emotivan nego težak, ali razumljivo, to je ipak više od pola mog života.

Kako se dogodilo uopće, da Gulliver travel bude zanimljiv ogromnom i moćnom TUI-ju, za vlastiti portfelj?

– Sredinom devedesetih smo bili u ozbiljnim pregovorima s Dubrovačkom bankom oko dokapitalizacije i to je bio dio velikog projekta stvaranja moćne turističke tvrtke  s 28 dubrovačkih hotela i vlastitom agencijom. Vjerojatno su poznate okolnosti propasti banke, a time onda i cijelog projekta. Gulliver travelu su iz tog “nekonzumiranog braka” ostala u nasljeđe četiri nova turistička autobusa, što je za ono vrijeme bilo pravi hit. U to vrijeme su se u Gradu počeli događati prvi pravi turistički programi i za Gulliver travel se pročulo kao o mladom, perspektivnom timu, ali već tada ekipiranom za najzahtjevnije poslove. Istovremeno, vrlo se ozbiljno spominjala mogućnost TUI-evog ulaska u vlasničku strukturu Atlasa, ranije dugogodišnjeg TUI-evog partnera u bivšoj državi i kasnije u RH.

Međutim, to je bila samo želja hrvatske strane, dok je stvarna strategija bila dijametralno suprotna. Oni su naime, umjesto mastodonta kakav je onda bio Atlas, tražili manju organizaciju, koja će u okolnostima povratka Hrvatske na svjetsku turističku kartu, rasti zajedno.

Pregovori su potrajali od 1997. do 2001., razlog tome je kosovska kriza zbog koje je TUI gotovo odustao od Hrvatske. Ali na sreću, a i zahvaljujući tadašnjem vodstvu TUI-a s kojim smo u međuvremenu izgradili odnos koji je bio vise od poslovnog, dogodilo se ono što je poznato široj javnosti.

Ostajete li u turizmu i što planirate?

– Prema sporazumu, za sljedećih šest mjeseci imam zabranu tržišne utakmice i toga ću se, naravno, pridržavati. U turizmu namjeravam ostati i u budućnosti, vjerojatno ne u istom intenzitetu, ali i kćer i sin su mi svojim poslovima vezani uz turizam i nadam se da će im moja podrška i savjeti pomoći u njihovim karijerama. A, oni koji me bolje poznaju, kažu da neću dugo izdržati bez novih projekata i izazova.

Uostalom, odlazeći iz Gulliver travela, držao sam se one: ”Kad ti najviše plješću, vrijeme je za odlazak.”