Legaz navodi kako je "predložena zona pomorskog dobra, osjetno manja od područja koje je u GUP Grada Dubrovnika označeno kao prirodna plaža".

"Predloženom zonom pomorskog dobra, izostavljena je cijela ponta kupališta Betina špilja, potpuno je zaobiđen park Gjivović, pristupne skale do kupališta Gjivović su dijelom izvan predložene zone pomorskog dobra, a dijelom su na izuzetno erozivnom zemljištu. Granica pomorskog dobra, nikako ne smije biti postavljena tako da dovodi ljude u permanentnu opasnost. Naime, između lomnih točaka predložene granice pomorskog dobra, nalaze se dvije jame, koje se, usljed snažnih udara lebića, stalno povećavaju, pa su iz godine u godinu sve dublje", iznio je zabrinutost Legaz uz opasku kako postoji bojazan o pogodovanju privatnim interesima. 

Upozorio je i kako bi članovi povjerenstva trebali pregledati 'lice mjesta', navodeći kako je čestica parka Gjivović godinama korištena kao javni park, dok su pješačke staze parka služile kao jedina mogućnost pristupa do popularnog dubrovačkog kupališta Gjivović. 

Primjedbe

Kartografski prikaz predložene granice se može preuzeti OVDJE, međutim Legaz upozorava kako je karta skenirana u slaboj rezoluciji zbog čega većinu oznaka nije moguće pročitati pa navodi kako onda nije ni ispunjena svrha javnog uvida. 

"U tom obalnom području nalazi se 16 katastarskih čestica, od kojih je 12 u zoni prirodnih plaža, pa su, po sili zakona, pomorsko dobro. Te nekretnine k.o. Dubrovnik (nova izmjera), imaju oznake: 4858/2, 4857, 4859, 4860, 4863/1, 4863/2, 4861, 4864, 4868, 4870/1, 4869 i (hrid) 4851.

Nekretnina k.č.br. 4862/1 k.o. Dubrovnik (nova izmjera) je u naravi prevjes nad Betinom špiljom, odnosno strmina "ispod" puta Vlaha Bukovca. U GUP Grada Dubrovnika, ta čestica se dijelom nalazi u zoni "Pp" (plaža prirodna), a dijelom u zoni "Z1" (javni park). Tu nekretninu nije smisleno parcelirati granicom pomorskog, jer je konfiguracija takva (vrlo strma obala, praktično nepristupačna) da cjelovita ima biti u obuhvatu pomorskog dobra. 

Nekretnina k.č.br. 4862/2 k.o. Dubrovnik (nova izmjera) je u  GUP Grada Dubrovnika, označena kao "Z1" (javni park). Na gornjem dijelu pripadajućeg zemljišta (neposredno "ispod" puta Vlaha Bukovca) je čempresata, pa tu nekretninu, koju narod zove Lazina, ima smisla parcelirati granicom pomorskog dobra po mociri jer je donji dio te čestice, u naravi opasna strmina nad morem.

Izuzetno važna nekretnina je k.č.br. 4878 k.o. Dubrovnik (nova izmjera) jer su na toj čestici izgrađene skale za pristup kupalištu Gjivović s puta Vlaha Bukovca. Skale za pristup do kupališta valja tretirati kao pripadnost kupalištu, odnosno kao pomorsko dobro. Osim toga, navedena nekretnina je, prema GUP Grada Dubrovnika, javna zelena površina ("Z1").

Najvažnija nekretnina kod određivanja granice pomorskog dobra u području kupališta Gjivović jest k.č.br. 4866 k.o. Dubrovnik (nova izmjera), koja nužno mora biti parcelirana tako, da postojeća pješačka staza unutar parka, koja se proteže "od vrata do vrata" (skice u prilogu), bude u zoni pomorskog dobra. 

Legazov prijedlog granice pomorskog dobra

"Udruga "Divlja liga vaterpolo" prijedlaže da zona pomorskog dobra, od kupališta villa Shahrazade do kupališta Villa Dubrovnik, obuhvati cjeline katastarskih čestica 4858/2, 4857, 4859, 4860, 4863/1, 4863/2, 4861, 4864, 4868, 4870/1, 4869, 4851, 4862/1 i 4878, sve k.o. Dubrovnik (nova izmjera), da se k.č.br. 4862/2 k.o. Dubrovnik (nova izmjera) razdijeli "po mociri" (na priloženoj skici crvena linija je granica pomorskog dobra), te da se k.č.br. 4866 k.o. Dubrovnik (nova izmjera) razdijeli pješačkom stazom "od vrata do vrata", kako je to prikazano na nekoliko priloženih skica (granica pomorskog dobra je označena crvenom linijom), tako da čitava  pješačka staza u parku Gjivović, kao i pripadajuća vrata, budu u zoni pomorskog dobra", izneseno je u prijedlogu.