Knjiga je nastala tako što je formiran poseban kolegij koji su činili dr.sc. Antun Gavranić, Branko Grošeta, Mato Jerinić, Andrej Napica, dr.sc. Boško Skaramuca, Ivica Valjalo i Marinko Vlašić, dok je urednik izdanja, ujedno i predstavljač knjige, Nikola Tolja. Knjiga je podijeljena u tri cjeline. U prvom dijelu autori su prikazali stanje u hrvatskom društvu te analizirane razne izjave ličnosti iz političkog i javnog života i događaje što hrvatsko društvo, kako je naveo urednik Tolja, stavlja na "razvaline antifašizma". Drugi dio knjige, kako je pojasnio Nikola Tolja, odnosi se na dominantno mišljenje kako je Tito bio jedan od najvećih zločinaca uz Staljina i Hitlera te su kao opozicija tomu navedeni citati poznatih svjetskih ličnosti koji su govorili o njemu. Nadalje, naveo je Tolja, analizirani su i naslovi radikalne hrvatske desnice gdje se često spominje kako je antifašizam floskula.

- To je mišljenje bivšeg HDZ-ovog ministra Hasanbegovića koji je dobio najviše glasova na predsjedništvu stranke. U ovoj cjelini spomenuli smo i "dernek" u zagrebačkoj zračnoj luci koji je napravljen povodom dočeka ratnog zločinca Darija Kordića, također smo prikazali i stanje u sportu od skandiranja pozdrava "Za dom spremni" pa do ustaških skupova radikalne desnice... - kazao je urednik koji je naveo kako knjiga ima 112 stranica i čak 134 fotografije. Spomenuta je i inauguracija predsjednice Republike, micanje Titove biste iz Banskih dvora, slikanje predsjednice sa zastavom NDH u Kanadi, a posebna pozornost je posvećena ploči u Jasenovcu na kojoj stoji natpis "Za dom spremni".

Prikazane su fotografije Titovog posljednjeg ispraćaja u Beogradu gdje su došli četiri kralja, šest prinčeva, 31 predsjednik republika, deset potpredsjednika parlamenata, 22 premijera, 12 vicepremijera, 47 ministara vanjskih poslova i mnogo članovi vlade.

- Cjelinu smo završili zaključkom ako se ustaštvo ne promijeni, a izgledi nisu obećavajući, mlađe generacije će legalno učiti kako biti odgajani da četverolist hrvatskih političkih velikana čine Starčević, Radić, Pavelić i Tuđman - objasnio je Tolja dodavši kako je namjerno izdvojen Tuđmanov citat iz kojeg se jasno može zaključiti kako je on pozitivno govorio o Titu te kako je i sam bio najmlađi njegov general.

"Tito je nesumnjivo velika povijesna ličnost i državnik velikog formata", rekao je Tuđman, a Tolja je mišljenja kako je Tuđman uvijek imao drugačija razmišljanja o Titu za razliku kako se to danas želi prikazati.

Zanimljivo je kako je dio o Titu i Dubrovniku na samome kraju, a to je zato što je redakcijski kolegij odlučio, pojasnio je Tolja, kako ne želi izdanje pretvoriti u kurtoazne posjete Tita Gradu. Samo poglavlje o tome počinje o odnosu Tita i Dubrovnika te podacima kako je on 9. listopada 1944. godine naredio oslobođenje Dubrovnika.

- Svojim vizionarstvom Tito je tada spriječio da se Grad pripoji Velikoj Srbiji. Tu dominantnu spoznaju moraju baštiniti sadašnje i buduće generacije Dubrovčana, a ne da se nameće povijesna laž da su pripojenje Dubrovnika spriječili branitelji tek 1991. godine jer je to napravljeno znatno prije - kazao je Nikola Tolja. Spomenuti su podaci koji ukazuju kako na Daksi nisu stradali samo nevini već je tu bilo i voditelja ustaških udruga, mučitelja dubrovačkih antifašista, špijuna, njemačkih pukovnika...

U knjizi se nalaze i opisi Titovih susreta u Dubrovniku s Hruščovim, Naserom, Nehruom, a opisani su i njegovi posjeti Ljetnim igrama, Babinim kukom, Stonu...

- Namjera nije bila da se hvalimo posjetama nego da uz Titovo ime povežemo aktualnu situaciju koja je prisutna u današnjem hrvatskom društvu - zaključio je urednik knjige "Tito.... i Dubrovnik".

Ovom prilikom poeziju je recitirala Radmila Milaković, a svoje dvije autorske pjesme izveo je dubrovački glazbenik Srđan Obad.

Izvor: A.Č./Portal Oko