Naime, najnoviji podaci Ministarstva pokazuju kako je od 1. siječnja do 31. prosinca prošle godine rođeno tek 36 372 djece, dok je umrlo 52 034 osoba. Podsjetimo, velika prašina podigla se zbog demografskih podataka za 2014. godinu nakon poražavajuće statistike kako je tijekom navedene godine rođeno nešto više od 39 500 djece, no sadašnje brojke još su lošije.

Kad se nacionalne brojke usporede s brojem rođenih i umrlih u Dubrovniku, nastaje neka sasvim drugačija slika, neusporediva s onom koja prikazuje hrvatsko demografsko stanje. I dok Hrvatska iz godine u godinu bilježi zabrinjavajuće brojke po pitanju mortaliteta i nataliteta u prošloj godini, u Dubrovniku se dogodio pravi 'baby boom'.

U SVIM MJESECIMA ROĐENIH VIŠE NEGO UMRLIH 

Po pitanju broja rođenih i umrlih, Dubrovnik je od početka godine bilježio pozitivne brojke. Prema podacima koje je Dubrovački dnevnik zatražio od Ministarstva uprave, u siječnju prošle godine na području Grada Dubrovnika zabilježeno 88 rođene djece, a 79 osoba je umrlo. Razlika u broju rođenih i broju umrlih je devet u korist broja rođenih, što je ujedno i najmanja razlika između rođenih i umrlih osoba tijekom protekle godine. S druge strane, najveći broj rođene djece, u razdoblju od siječnja do listopada prošle godine, zabilježen je u rujnu kad se na području Grada Dubrovnika rodilo 118 djece, dok je broj umrlih iznosio 66.

Od siječnja do listopada prošle godine u nijednom mjesecu mortalitet nije prerastao natalitet. Tako je u veljači prošle godine rođeno 79 djece, a umrlo je 59 ljudi. U ožujku je rođeno 108 djece, a umrle su 62 osobe. U travnju je rođeno 93 djece, a umrlo 52. U svibnju je na području Grada rođeno 89 djece, a umrlo je 49 ljudi. U lipnju je broj rođenih na području Grada iznosio 102, a broj umrlih 66 osoba. Srpanj je također bio pozitivan po pitanju brojki kad se rodilo 108 djece, a umrlo je 67 osoba. U kolovozu je broj rođenih u Dubrovniku iznosio 109, a broj umrlih 70. Uz već spomenuti rujan koji je rekorder po broju rođenih u vremenskom razdoblju od siječnja do listopada, pozitivan trend se nastavio i u listopadu prošle godine kad je 113 djece rođeno, a broj umrlih iznosio je 56. U listopadu prošle godine je također zabilježena najveća razlika između broja rođenih (113) i broja umrlih (66), u vremenskom razdoblju od siječnja do listopada.

Iznesene brojke svakako povlače pitanje iz kojeg razloga je upravo u Dubrovniku broj rođenih veći od broja umrlih, iz kojih razloga su te razlike tako velike i zašto se upravo u Gradu odvija nešto drugačija situacija, nespecifična i netipična za Hrvatsku.

AKO NEMA FINANCIJSKE STABILNOSTI, NEMA NI DJECE

Prema istraživanju francuske studije Population & Societes, u posljednjih 50 godina se sve više Europljana odlučuje na život bez djece. Francuska studija pokazala je kako je nemogućnost zapošljavanja najčešći razlog zbog kojeg se odlučuju kako neće imati djecu pa se taj podatak lako može primijeniti na Hrvatsku koja je među tri zemlje s najvećom stopom nezaposlenosti u Europskoj uniji izračunatom ILO-vom metodologijom u 2016. godini. Ipak, Dubrovnik i tu prednjači s obzirom na ostatak Hrvatske. Tako je u lipnju u 2016. godini u Dubrovniku zabilježena rekordno mala nezaposlenost koja je pala ispod pet posto. Ako se u obzir uzmu sve prethodno navedene činjenice lako se može doći do zaključka kako je vrlo vjerojatno kako će razlog pozitivne slike Dubrovnika financijska sigurnost građana koja je bitno veća nego u ostatku Hrvatske.

'Ključni razlog zašto obitelji žele imati djecu jer znaju da u gradu u kojem žive imaju šansu za dobar život, ne samo za sebe, nego i za svoju djecu. Ključni problem u Hrvatskoj je taj što ljudi ne vjeruju da oni i njihova djeca mogu kreirati svoju pozitivnu budućnost. Dubrovnik je grad kojem, zahvaljujući svim naporima, postoji vjerovanje i šansa da ljudi koji se odluče živjeti u njemu mogu pronaći budućnost za sebe i za svoju djecu,' prokomentirao je donedavni gradonačelnik Andro Vlahušić koji je za vrijeme spomenutog 'baby booma' vodio Grad.

'RADI SVATKO TKO TO ŽELI'

Kao jedan od razloga pozitivnih brojki naveo je i malu stopu nezaposlenosti, ali i pojedine projekte. 

'Dubrovnik je grad u kojemu tko god želi može naći posao, u kojem je formalna nezaposlenost ispod pet posto i u kojem su socijalne mjere dobro osmišljene i provedene. Ne govoreći samo o najužem dijelu grada, na Osojniku smo otvorili dva dječja vrtića, na Lopudu su otvoreni dječji vrtići i ovakve pozitivne brojke su rezultat toga što ljudi vjeruju u pozitivnu budućnost Grada u njihovog života u njemu.

Kako kaže, pozitivno je i to što u Gradu raste broj stalno zaposlenih. 

'Druga pozitivna priča koja se dogodila u Dubrovniku jest ta što broj stalno zaposlenih raste. Ne samo u javnoj upravi, javnim tvrtkama i ustanovama koje posluju pozitivno pa su dali šansu za stalno zaposlenje, nego i brojnim drugim tvrtkama. Naime, i oni su svjesni da je jedini način zadržavanja djelatnika ponuda za stalni radni posao. To su pozitivne promjene koje su posljedica dobrog gospodarskog razvoja Grada i vjerovanja da će taj Grad, i kada djeca postanu odrasle osobe, pružiti šansu za dobar život,' zaključio je Vlahušić.